Je li državni proračun za prošlu godinu čaša koja je napola puna ili napola prazna, nadmudruju se u sabornici od ranog jutra. Činjenica da je, barem što se tiče lanjskog proračuna, ta čaša ne samo prazna, nego i razbijena, s deficitom od 14 milijardi kuna, nije ih spriječila u tome. Naprotiv. U klimatiziranoj sabornici, baš ništa im ne fali. Svježeg, rashlađenog, zraka imaju u izobilju jer u finim kožnim foteljama od 151 zastupnika u ovom sazivu, jutros sjedi njh pedesetak. I raspravlja o tome je li država rastrošna ili nije.
Dug opće države krajem prošle godine izosio je 156 milijardi kuna, i samo je u prošloj godini povećan za 18 milijardi kuna, istaknula je SDP-ova Dragica Zgrebec uz napomenu kako država, od početka krize 2008. godine nije imala adekvatne mjere za njeno saniranje, niti adekvatne proračunske mjere koje bi antikrizne mjere pratile.
- A kriza je išla iz nepovoljne unutrašnje situacije. I prihodi i rashodi su bili problematični. Prihodi su se teško naplaćivali, a deficit je rastao i pokrivao se isključivo zaduživanjem - rekla je Dragica Zgrebec.
Ministarstvo financija: 'Ministri Jovanović, Ranko i Rajko Ostojić nisu ništa uštedjeli!'
Josipović o radu Vlade: Reforme su tu, ali još uvijek bez rezultata!
Vladala je ogromna nebriga za naplatu potraživanja, nastavila je SDP-ova Nadica Jelaš.
- Samo za koncesije krajem prošle godine dug je iznosio 200 milijuna kuna, novac za državna jamstva probijen je za 280 milijuna kuna, a državna kasa doista je nekima služila kao samoposluga.
- Zajmovi lučkih upraba, sa saldom od 557 milijuna kuna otplaćivali su se iz državnog proračuna, iako jamstva nisu bila aktivirana, niti je vlada donjela odluku sukladno kojoj su obavljena ta plaćanja - rekla je Nadica Jelaš koja je upozorila na još jedan propust:
- u glavnoj knjizi državnog proračuna nije bilo zabilježenog potraživanja za zatezne kamate po aktiviranim jamstvima, koje su iznosile dvije milijarde kuna! Da su te dvije milijarde kuna bile naplaćene, možda se danas ne bi trebalo posezati za materijalnim pravima iz kolektivnih ugovora zaposlenih u državnim i javnim službama.
HNS-ovac Srđan Gjurković, inače predsjendik Odbora za financije ustvrdio je kako se rast deficita nije koristio za investicije i razvoj, već isključivo za potrošnju, a HDZ-ovoj vladi zamjerio je i izostanak mjera za prevladavanje gospodarske krize.
Na sve ove kritike odgovarala je bivša ministrica financija, danas saborska zastupnica Martina Dalić, na vrlo specifičan način. Većinu onoga što je aktualna vlast, lanjska oporba, tvrdila da je negativno, Dalić je nevjerojatnom lakoćom pravdala kao velike uspjehe.
- Na 1694 stranica obrazlažu se tri činjenice: da su prihodi u lanjskom proračunu bili u skadu s planom, u plusu za 14 milijuna kuna, da su rashodi bili 864 milijuna kuna manji od plana, te da je i deficit za 777 milijuna kuna bio manji od planiranoga - rekla je Dalić koja je ipak priznala i da su neke kritike na mjestu, neke pretjerane, a da su neke stvar prešućene.
Najrealnije viđenje državnog proračuna lani dao je zamjenik ministra financija Boris Lalovac koji se nije dao u komentiranje, nego je sa saborske govornice izgovarao isključivo činjenice.
Ukupni su lanjski prihodi državnog proračuna ostvareni u iznosu od 107,4 milijarde kuna, što je na razini plana i 0,3 posto manje nego godinu ranije. Prihodi poslovanja činili su 99,7 posto ukupnih prihoda državnog proračuna (107,1 milijardu kuna), a tu su najznačajniju stavku činili porezni prihodi u iznosu od 61,1 milijardi kuna, od čega je na PDV otpadalo 31,7 milijardi.
Rashodi su lani izvršeni su u iznosu od 121,4 milijardi kuna, što je 0,7 posto manje od plana, a natpolovičan dio toga iznosa, 53,3 posto otišlo je za naknade građanima, najvećim dijelom na mirovine.
Iz navedenog proizlazi da je u 2011. ostvaren deficit, od 14 milijardi kuna, odnosno 4,1 posto BDP-a. Uračuna li se ukupni manjak konsolidirane države deficit je iznosio 14,8 milijardi kuna ili 4,3 posto BDP-a.
Lalovac je naglasio da je, uračuna li se u manjak 2,2 milijarde kuna neplaćenih računa u 2011., državni deficit lani ukupno iznosio 16,2 milijarde kuna.
Kao neplaćene račune naveo je one u poljoprivredi od gotovo 950 milijuna kuna, za brodogradnju 480 milijuna kuna, financijsku agenciju 339 milijuna kuna, brodare koji su naručili brodove u domaćim brodogradilištima 170 milijuna kuna te neplaćene obveze prema Katoličkoj crkvi.