Članovi saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport upozorili su u srijedu na tematskoj sjednici o demografskoj revitalizaciji Hrvatske da je demografska situacija interdisciplinarni i strateški problem koji zahtijeva veću posvećenost i konsenzus o viđenju hrvatske budućnosti.
Predsjednica Odbora Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) sjednicu je sazvala u svjetlu prvih rezultata popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
"U 10 godina smo izgubili 400.000 tisuća stanovnika, a još veće iznenađenje je da se olako prešlo preko te činjenice i ne vidimo konkretne mjere koje ovakva situacija zaslužuje", istaknula je na početku sjednice.
Demograf: Glavni razlog iseljavanja iz Hrvatske je korupcija
Demograf Tado Jurić u uvodnom je predavanju istaknuo da su Hrvatska i prostor jugoistočne Europe jedno od demografski najugroženijih područja na svijetu.
Naveo je kako je problem Hrvatske što ima populacijska obilježja i bogatih i siromašnih država, odnosno djeca se ne rađaju, a ljudi se iseljavaju. Odbacio je tezu da svi unutar EU migriraju te poručio kako je to isključivo pojava usmjerena od periferije ka jezgri jer je, primjerice, iz Njemačke, Francuske i Velike Britanije iselilo tek jedan posto stanovnika, a iz Hrvatske 18 posto.
Jurić smatra da je glavni uzrok iseljavanja nepravda u hrvatskom društvu, odnosno korupcija, klijentelizam i gubitak nade, ocijenivši kako posljedično iseljavanjem raste i razina korupcije.
Kao prijedlog mjera za revitalizaciju Hrvatske i EU istaknuo je rad na daljinu koji bi rezultirao time da mladi iz periferije ne moraju dolaziti u veće gradove kako bi ostvarili uspjeh u karijeri, zajednički zdravstveni i mirovinski sustav na razini EU te kompenzaciju za izvlačenje radne snage iz država periferije.
Demografska slika nije samo problem jedne stranke ili vlade
Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je da demografska slika nije samo problem jedne stranke ili vlade, već se mora otvoriti prostor za komunikaciju i koordinaciju među svim razinama vlasti kako bi se provele mjere i aktivnosti. Poručila je i kako su otvoreni za brojne inicijative i znanstvenu zajednicu i kako nemaju problem sa stranačkim ili drugim konotacijama.
Između ostalog, podsjetila je na mjere koje Vlada provodi od 2016. te strategiju demografske revitalizacije do 2031. čija su područja intervencije materijalne i nematerijalne potpore, porezne olakšice, javno zdravstvo, stambeno zbrinjavanje, obrazovanje, tržište rada i mobilnost stanovništva.
Demograf Stjepan Šterc istaknuo je kako je Hrvatska ušla u klasični demografski nestanak te kako vladajući odmah moraju donijeti odluku i pokrenuti oba revitalizacijska modela (poticanje nataliteta i selektivne imigracije) i usmjeriti ih na ukupnu hrvatsku populaciju, oslanjajući se na znanost, a ne na 'političke priče' kako nas ne bi iznenadio idući popis stanovništva 2031. godine.
Na ovu sjednicu pozvani su i Ministarstvo financija i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ali su se ispričali i nisu poslali predstavnike, što je predsjednica Odbora Vučemilović ocijenila znakovitim.
Demograf Šterc je, pak, Ministarstvu financija posebno poručio da je najučinkovitiji poticajni model za demografsku i gospodarsku problematiku upravo porezni sustav.
Ekonomist Ante Rončević ocijenio je kako je niska produktivnost rak rana Hrvatske i odražava se na niski životni standard zbog čega, kaže, i umirovljenici iseljavaju. Istaknuo je i problem pravosuđa koji ne ulijeva povjerenje ni domaćem ni stranom kapitalu što ne pridonosi rješavanju demografskog problema.
Oporba: Vladajući bježe od odgovornosti
Rasprava nakon izloženih predavanja je u dijelovima bila žustra i govorilo se o odgovornosti za nastali problem, a neki članovi Odbora kritizirali su Vladine mjere.
Ivana Kekin (NL) ocijenila je kako jedini konsenzus koji postoji jest da je ovo ozbiljan problem, a da se oko drugoga teško mogu usuglasiti jer imaju različite pozicije od toga kako je do ovakve situacije došlo i koja su rješenja. Ustvrdila je da vladajući sa sebe odbacuju odgovornost i zanemaruju korupciju i društvenu nesigurnost kao razlog iseljavanja, te poručila kako je HDZ glavni odgovoran za ovu demografsku situaciju s obzirom na to koliko su dugo na vlasti.
Vesna Bedeković (HDZ) nije se složila s time da vladajući bježe od odgovornosti i da ne čine ništa jer je, kaže, upravo ova vladajuća garnitura progovorila o demografiji i posvetila joj puno pozornosti.
Državna tajnica Josić je istaknula kako su svi prisutni na neki način na vlasti i imaju odgovornost u svojim lokalnim jedinicama.
Demograf Jurić u raspravi je rekao da je Nacionalna razvojna strategija 'samo popis lijepih želja', a naglasio je da je Hrvatska već postala useljenička zemlja s obzirom na uvoz radne snage te predložio da se orijentiramo na Ukrajince.
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) rekao je kako su u više navrata pozivali izvršnu vlast da sazove sastanak svih parlamentarnih stranaka i demografa kako bi se napravila strategija oporavka. Također se složio s idejom uvoza stanovništva iz Ukrajine jer su nam sličan narod.
Replicirajući o uvozu stanovništva i Zakonu o strancima, Josić je istaknula da je imigracijska politika u izradi, a jedno od pitanja je i kojim zemljama se okrećemo jer radna snaga koja trenutno dolazi nije reproduktivan dio društva jer je uglavnom riječ o muškarcima koji kratko ostaju.
Urša Raukar-Gamulin (Možemo!), Vilim Matula (Možemo!) i Andreja Marić (SDP) složili su se s Jurićem oko korupcije kao razlogu iseljavanja, ali Matula je problematizirao "snove o Ukrajincima koji su nam genetski bliži" istaknuvši kako je riječ o ultranacionalističkoj politici, dok je Marić posebno istaknula probleme u zdravstvenom sustavu zbog kojih odlazi radna snaga.
Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) složio se kako je riječ o interdisciplinarnom problemu koji se ne može kratkoročno riješiti, a odbacio je tezu da svi imaju odgovornost istaknuvši da odgovornost isključivo leži na vladajućima, a ne opoziciji.
Luka Brčić (HDZ) istaknuo je kako je društvu potreban optimizam polučen dobrim primjerima onih koji su uspjeli u Hrvatskoj, a Ivana Posavec Krivec (SDP) istaknula je kako je više očekivala od Središnjeg državnog ureda za demografiju i Josić.
Dubravka Rogić-Hadžalić iz DZS-a apelirala je na vladajuće da više porade na uspostavi administrativnog registra stanovništva, koji zahtijeva pravni okvir, kako bi DZS mogao pravovremeno izvršavati svoje obaveze prema Eurostatu.