ZAGREB - Tri dana prije raspuštanja parlamenta Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog preraspodjele u Državnom proračunu za ovu godinu u ukupnom iznosu od 1,575 milijardi kuna. Od toga se 1,32 milijarde odnose na smanjenje i povećanje rashoda po ministarstvima, dok se 254 milijuna kuna se odnosi na dodatne uštede.
- Na ovaj način pokazujemo da poštujemo Zakon o fiskalnoj odgovornosti, da znamo upravljati i štedjeti i da nam zato MMF ne treba. A oni koji nisu glasovali za takvu odgovornost sada bi doveli MMF - istaknula je premijerka Jadranka Kosor aludirajući na izjavu Slavka Linića o tome kako će, ukoliko pobjede na izborima, Kukuriku koalicija dovesti MMF u Hrvatsku . Linićevo zazivanje MMF-a bilo je lajtmotiv točke o preraspodjelama u proračunu.
Kosor je ustvrdila da su dodatne uštede ostvarene na intelektualnim i osobnim uslugama, u iznosu od čak 62 milijuna kuna, na računalnim uslugama uštedili su 29, a na informiranju i promidžbi 13,8 milijuna kuna. Racionalizacijom poslovanja na troškovima uredskog materijala uštedili su 7,4, na zdravstvenim i veterinarskim uslugama 4,5, na financijskoj imovini 193,5, a materijalu za tekuće investicijsko održavanje 4,4 milijuna kuna.
Na ovoj točki verbalno su se “pohvatali” potpredsjednici Slobodan Uzelac i Božidar Pankretić.
Uzelac je pohvalio preraspodjelu te je ustvrdio kako je Vlada s Kosor na čelu učinila baš sve što je u njezinoj moći da se uštedi, ali i ulaže.
- Ali, ima jedno ministarstvo u donosu na koje moram izraziti svoju rezervu, a to je Ministarstvo regionalnog razvoja. Ja s kolegom Pankretićem nisam uspio provjeriti navode, ali neke činjenice su mi neobješnjive. Ne mogu razumjeti zašto se nije pružila pomoć općinama koje nisu u stanju same živjeti. Ne radi se o iznosima većih od 7 milijuna kuna, da bi one slabašne potencijale mogle aktivirati, to nije ostvareno. A još mi je manje objašnjivo, jer se radi o manjem novcu, kada je u pitanju obnova objekata - najčešće crkvi - kojih ima 25, a nije uložena niti kuna', požalio se Uzelac i zaključio:
-Ne ponovilo se!
Usput je spomenuo da je, dok je bio na čelu ministarstva, s Petrom Čobankovićem odlično surađivao.
Haesesovac Božidar Pankretić uzvratio je kazavši da je puno važnije od dijeljenja nezadovoljstvo prema određenim odnosima, pitanje jesu li ostvareni oni projekti koji su zacrtani i koji su ostvareni.
- Mislim da smo mi maksimalno pomogli svima, a posebno općinama i gradovima na području posebne državne skrbi. Nikad nismo, niti ćemo voditi računa o političkim opcijama na tim mjestima, a kamoli o nacionalnoj strukturi. Svi ugovori koji su trebali biti potpisani su i potpisani. - kazao je Pankretić
Okršaj je nastavio Uzelac na zadnjoj točki dnevnog reda, izmjenama zakona o vodama. Njima se, naime, opet dozvoljava eksploatacija šljunka iz rijeka, a Pankretić je obrazlažući prijedlog, rekao da ubuduće više neće biti nestašica prijeska i šljunka da će se smanjiti njihov uvoz i cijena.
- Ako stoji ovo što ste rekli, kog smo vraga čekali ove dvije?! Ja sad gledam, ovaj zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine. Nama trebaju dvije godine da bi na predzadnjoj sjednici Vlade u mandatu to stavili? A ja isto mislim da je zakon trebalo donijeti. To će nas pitati ljudi dobre namjere i ljudi koji su zaista za to zainteresirani i ne znam što ću im reći - ustvrdio je Uzelac.
Pankretić je opet imao spreman odgovor te je ustvrdio kako 'logika navodi da se prije Zakon nije mogao mijenjati jer se prije toga pijesak i šljunak morao nakupiti, logično je da za to mora proći određeno vrijeme'.
Raspravu je završila Jadranka Kosor zaključivši: “Znači, morala je proteći neka voda…”