POGLEDAJTE INFOGRAFIKU!

Na što Vlada troši 90% proračuna: Do 2014. većina za mirovine, plaće i socijalu

Proračunska politika vrti se u zatvorenom krugu spašavanja gubitaša i kupnje socijalnog mira

ZAGREB - S ukupnim proračunskim manjkom koji je lani, prema podacima Eurostata, dosegao 11,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) Ujedinjeno je Kraljevstvo imalo jedan od najvećih proračunskih manjkova među članicama Europske Unije (EU). Istodobno, minus u blagajni hrvatske države neusporedivo je manji: lani je, prema podacima Ministarstva financija, iznosio 3,1 posto BDP-a, a ove će se godine popeti na (za britanske pojmove i dalje malih) 4,6 posto BDP-a.

Različito od EU

No, iako nam na prvi pogled ova statistika može laskati, nemamo razloga za slavlje. Naime, jaz između hrvatske i britanske proračunske politike tako je velik da ga je gotovo nemoguće prijeći. Dok se hrvatska fiskalna politika iscrpljuje na financiranje potrošnje, i to one koja ne ide u poticanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, nego na očuvanje stečenih socijalnih prava i održavanje nabujalog birokratskog aparata, Britanci kroz proračun nastoje potaknuti izlazak iz jedne od najtežih recesija u koje je njihovo gospodarstvo upalo u posljednjih 75 godina.

U njihovu proračunu, doduše, ima mjesta za spašavane posrnulih tvrtki, ali pomoć nije bezuvjetna i potaknut će oporavak. S druge strane, naša se proračunska politika već dva desetljeća vrti u zatvorenom krugu neselektivnog spašavanja “gubitaša” i kupnje glasova i socijalnog mira, što se vidi i po tome da pravo na subvencije imaju i seljaci s jednom kravom ili jednim hektarom zemlje.

- Hrvatska ima preveliku javnu potrošnju, ali ona, za razliku od one u drugim zemljama s kojima se uspoređujemo, nije usmjerena na poticanje gospodarskog rasta i razvoja, nego na socijalu. To je i osnovna razlika naše proračunske politike u odnosu na onu koje vode zemlje EU - ocjenjuje Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Zamrzavanje potrošnje

Ni usvajanje proračuna za sljedeću godinu, čije detalje bruse Ministarstvo financija i koalicijski partneri, neće donijeti promjene u fiskalnoj politici. Doduše, Sabor je zajedno s rebalansom ovogodišnjeg proračuna usvojio i zaključak kojim se razina državne potrošnje iz ove godine, u iznosu od 122,3 milijarde kuna, zamrzava na istoj razini u sljedeće dvije godine, ali i učestala upozorenja Ivana Šukera da je 90 posto proračuna unaprijed zadano, jer taj novac odlazi na plaće, mirovine i socijalu, ne ukazuju na volju da se nešto suštinski promijeni u načinu vođenja državne blagajne.

Nema industrijske politike i provedbe

Hrvatskoj, upozorio je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, kronično nedostaje koordinacija između fiskalne i monetarne politike, te realnog i financijskog sektora. To je i razlog zašto ni jedna Vlada u Hrvatskoj dosad nije jasno definirala, primjerice, industrijsku politiku, s instrumentarijem njene provedbe, koja bi bila temelj za dodjelu subvencija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2022 22:12