Stotine tisuća ljudi pohodile su ove subote, na blagdan Velike Gospe, marijanska svetišta u Hrvatskoj, u potrazi za nadom, utjehom, mirom i ljubavlju. Neki i u potrazi za vjerom. Iako je blagdan Velike Gospe već godinama dan u kojem se prepleću vjernički i religijski motivi s komercijalnim aktivnostima, brojni su oni kojima je važno čuti kakve će poruke s oltara poslati biskupi. Vječna borba između dobra i zla, ali i izazovi modernog svijeta, napose tehnologije koje nas okružuju i sve više zarobljavaju, kao i problemi ovisnosti bile su glavne teme homilija hrvatskih biskupa s oltara u Mariji Bistrici, Aljmašu, Sinju i Rijeci, pri čemu se riječki nadbiskup Mate Uzinić, kako prenosi Novi list, u propovijedi na misi na Trsatu i konkretno osvrnuo na aktualne teme kao što su problemi sa zagađenjem okoliša u Gospiću, seksualno zlostavljanje u Crkvi te ratni sukobi.
Uzinić se osvrnuo na Gospić i seksualno zlostavljanje u Crkvi
- Nezakonito odloženi otpad u Gospiću, kao i druge slične rane našeg okoliša, jer, izgleda, ovo je samo vrh sante, upozoravaju nas koliko skupo može biti kad privatni interes postane važniji od dobra svih. Tlo, voda i zrak nisu ničije isključivo vlasništvo. Primili smo ih kao dar i trebamo ih predati onima koji dolaze poslije nas. Ljubav prema domovini zato se ne pokazuje zastavama i riječima - rekao je Uzinić, koji je na temu seksualnog zlostavljanja u Crkvi postavio pitanje: "Što gradimo u Crkvi?" i poručio da tu može samo s tugom zašutjeti.
- Crkvu Kristovu gradimo kad slušamo žrtve, kad tražimo istinu, kad preuzimamo odgovornost. I činimo sve da oni najmanji budu sigurni. To nije samo obveza biskupa i svećenika. To je obveza cijele crkvene zajednice, svakog vjernika - poručio je Uzinić te se osvrnuo i na ratove koji se vode kazavši da "trebamo razoružati svoj govor, svoje podjele, svoje etikete i prezir prema onima koji misle ili izgledaju drugačije". Dodao je da sva tri problema o kojima je govorio pozivaju na razmišljanje gradi li se Babilon ili novi Jeruzalem.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, koji je predvodio misno slavlje u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, kako prenosi Hina, rekao je da svetkovina Uznesenja Majke Gospodinove i naše Majke ne govori samo o Mariji, nego i o nama - o tome tko smo, zašto živimo i kamo idemo.
- Tehnološki smo povezaniji nego ikada, a u isto vrijeme mnogi ljudi trpe duboku osamljenost. Upravo takvu čovjeku danas dolazi Marija. Ne kako bi mu ponudila još jednu teoriju o životu, nego kako bi mu pokazala njegovu budućnost - rekao je Kutleša. Nastavio je da Marija, uznesena na nebo, potvrđuje kako postoji život koji smrt ne može uništiti. Napomenuo je da "čovjek nije slučaj, broj ni algoritam kojim se može upravljati. On je netko, a ne nešto; lice, a ne podatak; osoba stvorena na sliku Božju". Smatra da je u Europi prisutna velika kriza nade, koja se ne može obnoviti novim tehnologijama, te da je naše stoljeće stvorilo novu vrstu siromaha: ljude koji ne oskudijevaju materijalnim dobrima, nego pate od duhovnoga siromaštva i gubitka zavičaja.
- Mogli bismo ih nazvati duhovnim beskućnicima. To su ljudi koji imaju krov nad glavom, a ne osjećaju se kod kuće; imaju mnoštvo kontakata, a nemaju zajednicu; imaju informacije, a ne nalaze mudrost i smisao. Mogu živjeti u obilju, a ipak imati prazno srce - rekao je.
Poigravanje ljudskim životima zbog stjecanja zarade
Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup, u svojoj propovijedi na misi u Aljmašu poseban je naglasak stavio na ljudsku bahatost i sebeljublje te promicatelje "kulture smrti".
- Ne dopustimo da nam se oduzme vjerničko dostojanstvo, dužnost i pravo biti promicatelji kulture života. Zlo danas oslobađa svu svoju snagu zagađujući i skamenjujući srca, uništavajući i ranjavajući društveno tkivo, obitelji, zajednice, narod, narušavajući osnovni red i temeljne vrednote ljudskog života, uništavajući okoliš i zemaljska dobra - rekao je Hranić te dodao kako je puno ljudi kao jedini cilj svojega života postavilo dobru zaradu, karijeru, životni standard, uživanje i provod.
- Ti ljudi uopće ne biraju sredstva i ne libe se poigravati čak ni ljudskim zdravljem i životima, nastojeći da svoje najniže interese i želje što prije i u što većoj mjeri ostvare. Bog se, nasuprot takvima i takvom stilu života, učinio malenim, kako bi svi maleni ovoga svijeta, svi siromasi i marginalizirani, spoznali da nisu ostavljeni na milost i nemilost bahatih, nego da su njihova imena i njihov lik utisnuti u Božje dlanove i u Kristovo srce - rekao je Hranić. Istaknuo je kako, "gledajući Mariju, svaki čovjek može otkriti vrijednost svojega života i razumjeti da veličina i dostojanstvo ne ovise o našem podrijetlu, socijalnom statusu, bogatstvu i moći". O vječnoj borbi dobra i zla, prenosi Slobodna Dalmacija, govorio je i splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić na misnom slavlju u Sinju, naglasivši kako "današnji zagovaratelji ‘kulture smrti’, koja se promovira kroz pravo na izbor, zapravo rade na uništavanju života". Nadbiskup se osvrnuo i na probleme ovisnosti, kao što su droga, kriminal, kocka, pornografija i digitalni svijet bez granica koji djeci krade djetinjstvo, te na sve veći problem suicidalnih nakana mladih.
- Ako ne želimo da Zmaj proždire našu djecu, moramo se vratiti molitvi i roditeljskoj odgovornosti. Glavna poruka Velike Gospe jest da glavnu i zadnju riječ nema Zmaj, već Bog, jer dobro pobjeđuje zlo, istina laž, čestitost korupciju; život je jači od smrti - poručio je Križić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....