Još 9. lipnja Vlada Republike Hrvatske se pohvalila da je iskoristila sva sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a za obnovu od potresa u Zagrebu i na Baniji.
Potres je Zagreb pogodio u ožujku 2020., a snažno podrhtavanje tla razorilo je mnoge zgrade i obiteljske kuće na Baniji u zadnjim danima te pandemijske godine. Brojni građani na stradalim područjima te predstavnici oporbe upućivali su zadnje dvije godine kritike vladajućoj stranci zbog prespore obnove i upozoravali na sporo trošenje sredstava.
Na današnjoj sjednici Vlade prikazan je film o tijeku obnove u Zagrebu i Banovini čiji je cilj osvijestiti građanima što je sve učinjeno za stradala područja, kako je tekla obnova i koliko je sredstava utrošeno.
Kako navodi Vlada, sklopljeno je 1.330 ugovora, koje uključuju 609 korisnika i 304 građevinske tvrtke. Na obnovi je angažirano čak 10.500 građevinskih radnika.
Na samom početku filma možemo se prisjetiti potresnih trenutaka kada su razorni potresi pogodili hrvatsku metropolu i područje Petrinju i Siska. Kamere su zatim ušle u škole, fakultete, muzeje, bolnice, klinike prenijevši prizore s brojni gradilišta.
Vlada u filmu ne propušta priliku napomenuti da je uz kvalitetnu argumentaciju vlade te uvažavajući specifične okolnosti Hrvatskoj za zagrebački potres iz EU-a produljen rok za korištenje sredstava do 30. lipnja 2023. godine, iako je uobičajeni rok 18 mjeseci i trebao je isteći u lipnju 2022. godine.
- Hvala svima koji su omogućili da se u kratkom roku, kako predviđa Fond solidarnosti EU-a, iskoriste sva sredstva. Naučene lekcije Hrvatske, nakon dva potresa, pogotovo glavni grad Zagreb, kao veliku urbanu cjelinu, bit će prezentirane Europskoj komisiji s idejama kako da se ova pravna regulativa za korištenje sredstava prilagodi štetama koje nastaju u velikim urbanim cjelinama, Ovo naše iskustvo je jedinstveno. Mislim da smo učinili maksimum. Film je samo mali prikaz onoga što smo napravili, poručio je na kraju filma Andrej Plenković.
Također se i filmu ističe da je obnova dodatno otežana pandemijom, ratom u Ukrajini i energetskom krizom te njima uvjetovanima poremećajima na tržištu rada i rastom cijena.
Isto tako se naglašava da su sredstva iz Fonda izvorno namijenjen za financiranje vraćanja objekata u stanje prije potresa, no da Hrvatska koristi Fond solidarnosti za sufinanciranje zahtjevnih radova konstrukcijske i cjelovite obnove, kako bi udovoljili suvremenim zahtjevima te naraštajima koji dolaze ostavili sigurnije, energetski učinkovite i otporne zgrade.