Još nije poznato tko će biti zadužen za projekt obnove u potresu razrušenih dijelova Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije. Fond za obnovu ima nadležnost za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije pa bi Vlada u najskorije doba trebala izmijeniti taj zakon ili donijeti Uredbu kojom bi Fond bio nadležan i za obnovu Banovine ili osnovati neku novu instituciju i donijeti novi zakon za obnovu tog područja. Dok se to ne riješi, poslovima obnove bavit će se Ministarstvo graditeljstva. Vlada u kratkom vremenu mora riješiti dva velika problema. Donijeti plan brze nabave mobilnih kontejnera i kućica za privremeni smještaj stradalog stanovništva i donijeti detaljan plan obnove. Prema riječima Tome Medveda, šefa Kriznog stožera na području Banovine, bit će potrebno oko dvije tisuće mobilnih objekata za stanovanje što se ne može riješiti samo donacijama iz Hrvatske i inozemstva.
Rade i subotom
Stoga su predstavnici Vlade pokrenuli razgovore s domaćim proizvođačima mobilnih objekata o ubrzanoj proizvodnji. No njihovi proizvođački resursi su premali da bi se u kratkom roku zadovoljile potrebe. U Hrvatskoj posluje niz tvrtki koje proizvode stambene kontejnerske kućice i mobilne kućice - Jedinstvo, Tehnix, Euromodul, Kont, Platužić, Detmers, Argus, Containex, C Mont, Nord mobile i drugi. Proizvođači su ovih dana zatrpani stotinama narudžbi i povećali su kapacitete.
Primjerice, tvrtka Jedinstvo iz Krapine podigla je svoje radnike s kolektivnog godišnjeg odmora.
"Pozvali smo ih da dođu raditi i svi su se odazvali, a rade i subotom. Sve smo podredili proizvodnji kontejnerskih kućica uključujući i transport za potresom pogođeno područje. Nastojimo izići u susret u ovoj teškoj situaciji", ističe direktorica prodaje tvrtke Jedinstvo Mirjana Antol Spaček koja dodaje da Jedinstvo može, ovisno o tome radi li se o sanitarnim ili običnim kontejnerima, proizvesti između 20 i 30 kontejnera dnevno.
No, kada bi se svi proizvođači angažirali i krenuli u proizvodnju stambenih kontejnera samo za potresom pogođena područja, to ne bi bilo dovoljno za zadovoljene potreba u kratkom roku. Zato predstavnici Vlade s turističkim tvrtkama intenzivno razgovaraju o nekoliko modela kako bi se osigurao što veći broj kućica u što kraćem roku. Jedan od njih je i zamjena postojećih kućica starijih od pet godina koje se nalaze u sklopu turističkih kompleksa novima. Navodno bi se osigurala i posebna kreditna linija HBOR-a u tu svrhu. Veljko Ostojić, direktor HUH-a, potvrdio nam je da postoji niz inicijativa i da se u ovom trenutku razmatra više modela, ali da to nije baš tako jednostavno kako se misli jer su proizvođači ograničenih kapaciteta i zauzeti su narudžbama.
"Usko grlo su proizvodni kapaciteti. Radi se na iznalaženju modela kako bi se u funkciju stavio dodatan broj kućica. Tako da se traži najefikasniji model", pojašnjava Ostojić. Pojedini naši sugovornici ukazuju na činjenicu da krediti nisu potrebni jer Europska komisija iz Fonda solidarnosti odobrava stopostotno sufinanciranje najma stambenih kontejnera za privremeni smještaj. Sredstvima od najma, smatraju naši sugovornici, turističke tvrtke mogle bi naručiti proizvodnju novih mobilnih stambenih objekata za svoje potrebe. Turistička sezona je još daleko i ima dosta vremena da se njihove narudžbe realiziraju na vrijeme.
Veći problem
Drugi Vladin projekt je trajna obnova porušenih obiteljskih kuća i gospodarskih objekata. Prošli tjedan u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Sektora za graditeljstvo i promet održan je sastanak ministra Darka Horvata s građevinskim kompanijama te proizvođačima montažnih objekata. Sastanak je bio informativnog karaktera kako bi se utvrdilo proizvođački kapaciteti građevinaca i proizvođača. Na sastanku je iznesen prijedlog da se kao zamjenski objekti grade tipske kuće od 60, 80 i 150 četvornih metara. No konačna veličina određivat će se sukladno veličini domaćinstva, a izgled tipskih kuća arhitekti bi mogli definirati u sljedećih nekoliko dana. U Zakonu o obnovi na ratom uništenim područjima koji je još na snazi navodi se da je minimalna neto površina obnove obiteljske kuće 35 četvornih metara za prvog člana obitelji, te po 10 četvornih metara za svakog sljedećeg člana.
Država u stopostotnom iznosu financira gradnju zakonom određenu veličinu kuće, a ako vlasnik želi veći objekt, sam snosi dodatne troškove. Kako saznajemo, tijekom jučerašnjeg dana petnaestak proizvođača montažnih kuća u HGK su poslali podatke o svojim kapacitetima proizvodnje i okvirnim cijenama po kvadratu. Daleko veći problem bit će obnova gospodarskih objekata koja je čak i važnija od obnove kuća jer to jamči ostanak stanovništva na tim područjima. Naime, obnova gospodarskih objekata zakonom nije definirana. U Zakonu o obnovi navodi se da će se ona financirati kreditiranjem HBOR-a. S obzirom na financijske mogućnosti stanovnika na potresom zahvaćenom području, upitna je njihova sposobnost kreditnog zaduženja.