Severina Kojić može pokrenuti postupak u kojem će tražiti da se procijeni je li Centar za socijalnu skrb uzeo u obzir sve ono što struka smatra da važnim u postupku, rekla je za N1 u Točki na tjedan Tatjana Katkić Stanić, načelnica sektora za koordinaciju politika i unaprjeđenje stručnog rada Centara za socijalnu skrb pri Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
- Postoje stručni nadzori koje vrše resorno ministarstvo i strukovne komore koji odlučuju jesu li procjene centara uzele u obzir sve ono što struka smatra da je u tom trenutku važno. To su standardizirani mehanizmi procjene. Takav nadzor može pokrenuti bilo koji korisnik nezadovoljan odlukom. I Severina Kojić može pokrenuti postupak u kojem će tražiti da se procijeni stručno mišljenje - rekla je.
Nepravomoćnom sudskom odlukom roditeljska skrb nad 7,5 godišnjim sinom Aleksandrom pripala je ocu Milanu Popoviću čime mu je dodijeljeno i odlučivanje o njegovu zdravlju i obrazovanju. Dječak će živjeti s ocem na njegovoj adresi, a majku Severinu će viđati svaki utorak i četvrtak između 15 i 20 sati, te svaki drugi vikend u mjesecu. Ova drastična odluka izazvala je burne reakcije javnosti, a objašnjava da se prigovori na centre podnose u slučajevima kad su jedan ili drugi roditelj nezadovoljni stručnim mišljenjem.
- Centri za socijalnu skrb ne donose odluke. Oni u ovakvim postupcima, kada nema dogovora među roditeljima, nego se pokreću postupci na sudu, daju svoje stručno mišljenje. To mišljenje ne donosi pojedinac, nego stručni tim centra za socijalnu skrb - psiholog, pravnik, po potrebi i socijalni pedagog. Uključuju se stručnjaci koji su u djetetovom okruženju - odgajatelji u vrtiću, učitelj, pedagog ili psihijatar. U sudskim postupcima, uz stručno mišljenje Centra, sudovi u obzir uzimaju i mišljenje vještaka ili stručnjaka. Najčešći prigovori na Centre su kad su jedan ili drugi roditelj nezadovoljni stručnim mišljenjem u odnosu na ono što misle da bi trebali ishoditi za sebe - rekla je za N1.
Katkić Stanić kaže da u većem broju slučajeva dijete živi s majkom, no u većem broju slučajeva također dolazi do dogovora među roditeljima pa dodatni sudski postupci nisu ni potrebni. Prednost u našem sudskom sustavu još uvijek imaju majke, no načelnica iz Ministarstva kaže da se radi o robovanju stereotipima jer i očevi imaju jednako pravo sudjelovati u odgoju djeteta.
U slučaju kad se roditelji nikako ne mogu dogovoriti oko važnih stvari, primjerice oko toga koje će dijete školu pohađati ili tko će ga uzimati poslije škole, prvi korak je Centar za socijalnu skrb gdje stručnjaci pokušavaju kroz savjetovanje utjecati na promjenu ponašanja roditelja.
Ako Centar ne uspije, roditelji se upućuju na dodatne službe kao što su obiteljski centar, službe za mentalni centar, specijalizirane ustanove. Posljednji je korak - sud.
- Jedan od elemenata gdje sud uskraćuje mogućnost da drugi roditelj sudjeluje je u situacijama kada se roditelji uporno ne mogu dogovoriti ni oko jednog sadržaja vezanog za obrazovanje djeteta. I tada se uzimaju svi elementi u obzir. Uvijek je u fokusu pravo djeteta - na obrazovanje, zdravlje, skrb. Ako ne postoji mogućnost da dijete ide redovito u školu, na neke programe - sud odlučuje da u tim situacijama daje mogućnost jednom roditelju da donosi takve odluke - objašnjava.
U razgovoru za N1 Katkić Stanić je još rekla da se resorno ministarstvo bavi problemom toga što sud, u slučaju kad nema dogovora, više ne može podijeliti skrbništvo:
- To je nešto što smo primijetili kao problem. Praksa prije posljednjeg zakona bila je zajednička roditeljska skrb. Ovdje nekad zaista može doći do situacije da kroz postupak i proceduru na neki način ugrožavamo dobrobit djeteta.