ZAGREB - Poput drugih institucija, i Svjetska banka Hrvatskoj predviđa spor i neizvjestan oporavak ekonomije, uz rast BDP-a u ovoj godini od samo 1,5 posto. U usporedbi s deset novih članica EU, jednako slabašan rast imat će Rumunjska, tek neznatno bolji rezultat očekuje Sloveniju (2,2 posto), a najbrže će rasti slovačka ekonomija, i to 4,1 posto.
Započete reforme
- Zemlje koje brže provode reforme, ostvaruju veće stope gospodarskog rasta. Hrvatsku čeka sporiji oporavak jer godinama nije provodila reforme i u krizu je ušla s opterećenim gospodarstvom - rekla je Sanja Mađarević-Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, tijekom predstavljanja polugodišnjeg ekonomskog izvješća EU10 + Hrvatska.
Ipak, u Svjetskoj su banci dosta dobrohotni prema provedbi Vladina programa gospodarskog oporavka i ističu da se ipak dosta toga napravilo. Sanja Mađarević-Šujster nabraja niz reformi s kojima se otpočelo, uključujući mirovinsku i zdravstvenu, područja socijalne skrbi i pravosuđa, posebno Ovršni zakon i skraćivanje stečajnog potupka, a ohrabrujućim smatra i početak rasprave o izmjenama radnog zakonodavstva.
Javna uprava
Zahvaljujući nekim provedenim mjerama, posebno donošenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Vlada je dobila novi zajam Svjetske banke od 150 milijuna eura čije se potpisivanje očekuje početkom svibnja. Međutim, treba vremena da bi poduzete mjere dale rezultate, a da bi se ojačala konkurentnost ekonomije i ubrzao rast, “sada treba odlučnije provoditi teže dijelove gospodarskog programa”. Na prvome je mjestu javna uprava, a slijede sustav subvencija, područje poljoprivrede...
No, poseban naglasak Svjetska banka stavlja na zadržavanje stabilnosti financijskog sektora i smanjivanje fiskalnog deficita “jer se bez toga ne može očekivati smanjenje kamata na kredite”. Novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti podrazumijeva da se rashodi svake godine smanje za jedan posto BDP-a (oko tri milijarde kuna). Vlada je to ove godine i učinila, ali zbog snažnog pada prihoda učinak nije osobit i deficit je još povećan. U većini ostalih zemalja regije još je lani počeo proces smanjivanja deficita, ali svima još predstoji mnogo posla.
Globalna neizvjesnost
U Svjetskoj banci nadaju se da će nova Vlada nastaviti sa smanjivanjem rashoda te da će deficit nakon ovogodišnjih pet posto BDP-a, sljedeće godine pasti na 3,3 posto, a 2013. na dva posto. Da bi se što bolje nosile s neizvjesnošću na globalnoj razini, uključujući rast cijena nafte i hrane te krizu u eurozoni, zemljama regije, kako ističe Sanja Mađarević-Šujster, ne ostaje drugo nego što odlučnije provoditi unutarnje prilagodbe.
‘Za brži rast u kratkom roku ključne su investicije’
Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta i članica premijerkina savjetničkog tima, slaže se s ocjenom da strukturne reforme mogu dati rezultate samo na dugi rok i da ih hrvatske vlasti moraju odlučnije provoditi. No, da bi Hrvatska u kratkom roku sustigla stope rasta drugih zemalja, ključne su investicije.
- Ako se hoće vidjeti rezultat u kratkom roku, važno je upravo ono što sada radi potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević, a to je olakšavanje ulaska stranih ulagača i uklanjanje prepreka za domaće investitore. Uz to su važne i reforma pravosuđa, teritorijalni preustroj i smanjivanje jedinica lokalne samouprave, nastavak privatizacije državnih udjela u kompanijama te bolji nadzor rada javnih poduzeća - naglasila je Sandra Švaljek.
Da bi Hrvatska sustigla stope rasta ostalih zemalja regije, mora, prije svega, imati snažniji izvoz. A da bi postao snažniji, objašnjava Švaljek, potrebna je potpuno drugačija struktura gospodarstva koja podrazumijeva dugotrajnu provedbu strukturnih reformi.