U nastavku donosimo:
- što otkrivaju odgovori maturanata o samopozicioniranju na ljestvici od ljevice do desnice i koji obrasci se pritom izdvajaju
- kako se stavovi razlikuju između gimnazijskih i strukovnih programa te između mladića i djevojaka
- tumačenja stručnjaka — politolog dr. Nikola Baketa i psihologinja Jelena Matić Bojić (Institut za društvena istraživanja) — o značenju pojma “desno” među mladima
- koje se teme identiteta, domoljublja i društvenih vrijednosti povezuju s odgovorima učenika te gdje se javljaju “džepovi” izraženijih stavova
- što kažu usporedbe s europskim istraživanjima o trendovima među mladima i gdje se Hrvatska uklapa
Kada ljudi govore o svojim političkim uvjerenjima, najčešće spominju ljevicu i desnicu. Općenito govoreći, gdje bi svrstao svoje stavove na ovoj ljestvici (ljestvica je u rasponu od 0 do 10, pri čemu je 0 krajnja ljevica, 5 predstavlja centar, a 10 krajnju desnicu)?
Tako je glasilo pitanje u upitniku istraživanja "Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti", koje je ovog proljeća provedeno među učenicima koji su završavali srednju školu. Riječ je o 1285 mladića i djevojaka, većinom u dobi od 17 i 18 godina, iz gimnazijskih i strukovnih programa diljem Hrvatske.
Većina njih (gotovo polovica) zaokružila je broj 5 i smjestila se na centar. Uzmemo li da i ocjene 4 i 6 označavaju centar u širem smislu (s blagim skretanjem ulijevo ili udesno), ukupno je riječ o više od 5...
