U Hrvatskoj je prema posljednjim podacima 23 posto djece rođeno izvan braka, dok je udio izvanbračne prvorođene djece dosegao gotovo trećinu. Koristeći podatke Državnog zavoda za statistiku i nekadašnjeg Saveznog zavoda za statistiku SFRJ, znanstvenici Ivan Čipin i Dario Mustač s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu došli su do zanimljivih podataka o broju rođene djece izvan braka u posljednjih 70 godina.
Udio novorođene djece čiji roditelji nisu u braku značajno raste od početka 2000-tih naovamo, a još strmije raste udio izvanbračne prvorođene djece. Demografi uočavaju trend porasta i zbog pandemije.
- Trend prvorođenih izvan braka vjerojatno će nastaviti rast, jer je tijekom pandemije manje sklopljenih brakova, a parovi nisu stali s planiranjem djece - kaže Čipin.
Prema usporednim podacima koje analiziraju Čipin i Mustač, postotak rođenih izvan braka u Hrvatskoj u posljednjih je 70 godina bio najniži 1978. godine, nešto ispod pet posto.
Brži porast udjela izvanbračno rođene djece počeo je početkom 2000-ih, a u 2020. iznosio je 23 posto. No, među prvorođenima, svaki treći rađa se izvan braka.
Tradicionalno društvo
Pritom je zanimljivo da je postotak prvorođenih izvan braka u Hrvatskoj od 1966. godine bio najniži 1975. godine, iznosio je manje od sedam posto. Čipin i Mustač uočavaju kako je nakon kratkotrajnog pada sredinom devedesetih godina zabilježen kontinuirani rast udjela izvanbračne prvorođene djece. U 2020. iznosio je 31 posto.
- Broj prvorođene djece izvan braka vjerojatno će nastaviti rasti u sljedećih deset godina. Sada smo otprilike na trećini, no i dalje smo pri dnu ljestvice zemalja Europske unije - kaže Čipin, napominjući kako manji broj prvorođene izvanbračne djece imaju jedino Grčka i Cipar.
Konkretno, Grčka je na oko 12 posto, Cipar ima mrvicu manje od Hrvatske, za razliku od vodećeg Islanda (oko 70 posto), Francuske (oko 60) te, primjerice, Slovenije i Bugarske, s nešto ispod 60 posto novorođene djece roditelja koji nisu ozakonili brak.
Starije majke
- Mi kaskamo za mnogima, no idemo prema gore. I dalje smo tradicionalno društvo koje se sada polako mijenja - komentira Ivan Čipin, koji uočava i sljedeći nalaz: u posljednjih je 70 godina, tek od 2016. godine, broj djece koje su rodile majke tinejdžerice pao ispod broja djece rođene od starijih majki.
Pritom je kao dobna granica za majke tinejdžerice uzeta životna dob žena od 19 i manje godina, a starijih majki od četrdeset plus. Najveći broj živorođene djece koje su rodile majke tinejdžerice, pokazuju podaci demografa, zabilježen je 1972. godine, kada je iznosio preko deset tisuća.
Govoreći o demografskim politikama, Čipinu je interesantan slučaj Mađarske, odnosno efekt tzv. Orbanovih mjera poticanja rađanja djece. Mađarski je premijer, naime, uveo niz povlastica za obitelji kako bi se potaknuo demografski rast. One su uključile veći zajam za obitelji s najmanje dvoje djece, kako bi im se omogućilo da kupe vlastiti dom.
Uvedene su subvencije za kupnju automobila, oslobađanje poreza za žene koje podižu najmanje četvero djece, a za one mlađe od 40 godina koje sklope prvi brak - zajam od 36 tisuća eura, pri čemu bi trećina zajma bila oproštena rođenjem drugog djeteta, a čitav zajam nakon trećeg. Rezultat? Povećani ulazak parova u brak zbog državnih povlastica nije rezultirao nakanom povećanja broja novorođene djece, već padom udjela djece rođene izvan braka.