U prvoj polovici ove godine strateške državne tvrtke bolje su poslovale nego lani: od njih 56, 34 su završile u plusu, odnosno s neto dobiti od 2,4 milijarde kuna, 19 ih je ostvarilo gubitak od 731,6 milijuna kuna, a za tri nisu objavljeni podaci, pokazalo je “Izvješće o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog interes za RH” Ministarstva financija koje je objavio Državni ured za upravljanje državnom imovinom na svojim internet-stranicama.
Zadovoljstvo poslom
Ostvarena neto dobit je 96,5 posto planiranog iznosa, pa državna administracija već sad trlja ruke. “Realno je za očekivati ostvarivanje planiranog iznosa dobiti na godišnjoj razini, a možda i veću realizaciju od planiranog, ukoliko izvršenje svih planiranih aktivnosti zaiste bude provedeno od strane menadžmenta ovih društava”, piše u Izvješću. Iako se u prvotnoj verziji izvješća tvrdilo da je od 78.274 zaposlenih 29,9 posto više od planiranog, što bi značilo 23.403 otkaza, jučer poslijepodne taj dio je korigiran. Izbrisan je postotak viška i ublažen je rečenicom da se mogu očekivati dodatne korekcije broja zaposlenih do kraja godine sukladno poslovnim planovima društava za ovu godinu.
Smutnje oko otkaza
No, uz to je objavljen i graf prema kojem bi se broj zaposlenih u ovoj godini trebao spustiti ispod 60 tisuća. Na internet-stranici Ministarstva financija još uvijek je prvotna verzija.
Najveću dobit ostvarile su: HEP Grupa 1,3 milijarde kuna, Državna agencija za osiguranje štednih uloga 362,4 milijuna kuna te Hrvatska banka za obnovu i razvitak 94,7 milijuna kuna. Po gubitku ljestvica izgleda: Ina 260,5 milijuna kuna, Petrokemija 225,8 milijuna kuna, HŽ Infrastruktura 42 milijuna kuna.
Ipak, ono što najviše zabrinjava, a čega su svjesni i državni dužnosnici, smanjene su investicije. U prvom polugodištu 2014. ulaganja su iznosila 3,1 milijardu kuna, što je 23 posto manje nego u istom razdoblju lani. Tada su bila više od četiri milijarde kuna.
Manje investicija
Obećali su da će u sljedećim tromjesečjima ispuniti plan. Rekorder po ulaganjima je HEP Grupa, koja je uložila 674,3 milijuna kuna, a na drugom je mjestu HŽ Infrastruktura s 427,4 milijuna kuna.
Iako se država nadala smanjenju subvencija, državne strateške tvrtke i dalje vole te financijske injekcije. U 15 tvrtki “upucano” je 1,2 milijarde kuna, što je rast od 6,5 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada je država dala 1,15 milijardi kuna. Na top-listi onih koji su ostvarili najveći iznos subvencija nema velikih iznenađenja jer je najveći dio dodijeljen tvrtkama koje obavljaju poslove od općeg ekonomskog i javnog interesa. Tako je HŽ Infrastruktura dobila 463,6 milijuna kuna. No, kada se pogleda lista onih koji bilježe najveći rast subvencija, druga je slika. Na prvom mjestu je HRT kojem je povećan iznos subvencija 19 puta, na drugom HŽ Cargo (78,3 posto više), a na trećem mjestu Podravka s 36,3 posto više subvencija nego lani.
Pad razine kredita
Dobra je stvar što, iako se nisu smanjile ukupne obveze tih tvrtki, ipak su smanjeni krediti, i to za pet posto. Bankama, prema analizi, strateške tvrtke duguju 53,5 milijardi kuna. Najviše, naravno, HAC, gotovo 21 milijardu kuna, slijedi Autocesta Rijeka - Zagreb s obvezama od nešto više od sedam milijardi kuna i onda gotovo upola manje Ina - 4 milijarde kuna. Kad je riječ o depozitima, na dan 30. lipnja 2014. strateške tvrtke imale su oročeno 3,5 milijarde kuna. Najviše Janaf - 571,2 milijuna kuna. Prosječna najviša neto plaća u strateškim i tvrtkama od posebnog državnog interesa bila je 20.864 kune, a prosječna najniža 3839 kuna.
Strane banke ne žele davati kredite za proizvodnju oružja
Premda je 56 tvrtki stavljeno na listu strateških poduzeća od posebnog državnog interesa, kako su iz različitih djelatnosti i kako se bave različitim poslovima, tako imaju i različite probleme. Od Sunačnog Hvara i Cluba Adriatic, koji su u procesu predstečajne nagodbe, preko HEP-a koji se bori s konkurencijom i vremenskim uvjetima do agencije Alan koja se, primjerice, žali da “strane banke u RH nisu spremne financirati proizvodnju naoružanja u Republici Hrvatskoj”. Alanov je drugi problem što je platitio PDV pri uvozu vojne opreme za MORH, a on mu još to nije platio. No, i u takvim uvjetima svoje obveze podmiruju u rokovima i nemaju kredita.
Pojedine tvrtke, s druge strane, imaju problema s manjim narudžbama od države. APIS IT tvrdi kako je pad poslovnih prihoda rezultat smanjenja prihoda od Grada Zagreba i ministarstava, posebno Porezne uprave, zbog provođenja štednje. Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) žali se da je smanjenje produkcije državnih dokumenata rezultiralo smanjenjem njenih ukupnih prihoda.
Narodne novine “ubija” promjena Zakona o javnoj nabavi, koja je dovela do manjeg broja objava u e-Oglasniku javne nabave, ali i velika konkurencija.
Hrvatska lutrija, iako je iskazala nešto veću dobit od polugodišnjeg prosjeka, priznala je da ima smanjenje prihoda od lutrijskih igara za oko 11 posto, klađenja za 3 posto.
No, s druge strane, uspjela je skresati rashode prvenstveno kroz smanjenje troškova osoblja. ( A. K.)