OTIŠAO NA CAMBRIDGE

Najbolji hrvatski učenik: ‘Hrvatski obrazovni sustav? Jako je loš, usmjeren je na to da se na papiru stavi kvačica‘

Ne postoji sustavan pristup koji bi razvijao izvrsne učenike, kaže bivši učenik Prve gimnazije Varaždin, osvajač čak 19 Oskara znanja

Ilija Srpak

 Zeljko Puhovski/CROPIX

Dok je bio učenik Prve gimnazije Varaždin, Ilija Srpak uspio je osvojiti čak 19 Oskara znanja, najznačajnijih nagrada u natjecanjima u znanju, a tim se rekordom uspio svrstati među najuspješnije učenike u državi. Mladi Varaždinac je nakon mature odlučio upisati studij u Cambridgeu, najboljem britanskom sveučilištu i prema ljestvicama mjerila, jednim od najboljih u svijetu. Portal Srednja.hr u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija donosi razgovor sa Srpakom, u kojemu rekorder u Oskaru znanja iznosi kritike hrvatskom obrazovnom sustavu, uz zanimljivu poveznicu s Cambridgeom. Na tamošnjem studiju bavi se teorijskom kemijom i kvantnom dinamikom te planira postati znanstvenik i profesor, piše Srednja.hr.

- Ovo je tema o kojoj sam mnogo puta pričao te iako više nisam unutar hrvatskog školstva i nemam novih iskustava iz prve ruke, po onome što znam jest da je jako loš. U većini slučajeva razvoj izvrsnih učenika u osnovnoj školi ovisi o tome imaju li učitelji želju i namjeru uložiti vremena i truda pomoći izvrsnim učenicima da rastu, dati im više gradiva i motivirati ih. U srednjim školama ipak ima razdvajanja učenika po interesima i sposobnostima pa je učenicima lakše naći više mogućnosti za razvoj - kaže Ilija Srpak. Naglašava kako ne postoji sustavan pristup koji bi razvijao izvrsne učenike, da je negdje definiran u svim tim silnim dokumentima oko gradiva i vrednovanja.

- Obrazovni sustav je samo usmjeren na to da se prođu svi ciljevi i da se negdje na papiru stavi kvačica da su gradiva obrađena i ocjene dane, i ne postoji ništa iza toga, samo volja ponekog profesora velikog srca - ističe Srpak za Srednja.hr.

image

Ilija Srpak

Zeljko Puhovski/CROPIX

Trenutno je na završnoj godini studija, zadovoljan je kvalitetom studiranja zbog prilika i mogućnosti razvoja interesa i posvećivanja predmetima koji ga zanimaju.

- Trenutno radim diplomski projekt iz teorijske kemije, bavim se ponajviše matematikom i programiranjem. Kroz prve tri godine dobio sam široko obrazovanje iz prirodnih znanosti, matematike te mnogo grana kemije, a sad se mogu fokusirati na projekt koji radim cijelu godinu, praktički svaki dan - opisuje mladić pa dodaje:

- Najveće nezadovoljstvo mi predstavlja otpor vodstva odsjeka za kemiju koje nije pretjerano otvoreno prijedlozima za promjene mlađih generacija. Iako to nije velika stvar, njihov argument je da su stvari ovako funkcionirale dugo, pa ih nema puno razloga mijenjati, i zaista, ispiti iz 1960. formatom izgledaju jako slično, a metode rada su se jedva promijenile desetljećima. S obzirom na visoki rang Cambridgea, zaista nemaju značajan razlog nešto promijeniti, ali možda bi ipak trebali pokušati. Međutim, dolazim iz Hrvatske, nemogućnost promjene stvari koje su loše nisu šokantno otkriće, već norma s kojom sam odrastao. Cambridge se barem trudi oko rada sa studentima i onima koji trebaju pomoć bilo koje vrste i onima koji žele još više.

Srpak pohvaljuje svoje nekadašnje mentore u varaždinskoj gimnaziji. Teško je, kaže, pripremati kvalitetnu nastavu i raditi s nekoliko ili jednim učenikom na jednoj puno drugačijoj razini.

- Ne krivim ih niti kudim jer mi nisu mogli odveć pomoći s gradivom. Dali su sve od sebe i to je pomoglo, a ostatak je bio na meni.

Od jeseni će započeti doktorski studij (upisi su u tijeku pa ne precizira koji), a planira se nastaviti baviti kvantnom dinamikom. Cilj mu je steći još istraživačkog iskustva i zaposliti se na nekom fakultetu ili institutu kao istraživački znanstvenik, biti profesor i istraživač.

Ilija Srpak u javnosti je zapažen zbog svog javnog nastupa na dodjeli Oskara znanja, na govornici zagrebačkog Ekonomskog fakulteta 2018. godine. Tad je pred tadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović i ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak između ostaloga poručio kako hrvatsko školstvo guši izvrsnost.

- Kakva zemlja znanja? Profesorima se ne smije prigovoriti ako im pronađeš pogrešku, dok se nama zbog jedne krive crte ne priznaje cijeli zadatak. U Srbiji se za medalje na međunarodnim natjecanjima nagrade kreću od 8,5 do 12,5 tisuća kuna, dok se u Hrvatskoj dobije ili ništa ili do tisuću kuna. Zatim, koliko ljudi u Hrvatskoj zna da smo ove godine prvi put sudjelovali na Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi, koliko ih zna da ćemo prvi put sudjelovati na Međunarodnoj biološkoj olimpijadi? 'Ko zna? Ah nitko, nitko ništa ne zna. Krhko je znanje!' - govorio je Ilija Srpak prije odlaska iz Hrvatske, a čija je iskrenost o stanju u obrazovanju mnoge oduševila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:52