Prije 2,5 godine Ivan Gašić zasluženo je ponio titulu najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika. Mladić iz Beketinaca nedaleko od Osijeka oduševio je ocjenjivački sud obiteljskim projektom mini sirane koja je zapravo značila spas za njihovu obitelj, čija je glava Stanko, razočaran odnosom države i velikih otkupljivača prema mljekarima, ozbiljno razmišljao o zatvaranju farme.
No, mladost, entuzijazam, ali i radne navike koje su on i supruga Katica razvili kod sina Ivana i kćeri Katarine spasili su njihov OPG. Djeca su, naime, odlučila realizirati davnu očevu želju o pokretanju vlastite sirane. Njihovo blago od 80-ak grla goveda jedino je tako moglo preživjeti i nakon što je Ivan završio Poljoprivrednu školu, a Katarina Fakultet agrobiotehničkih znanosti, obitelj Gašić odlučila se na rizik koji im se vrlo brzo isplatio.
Uložili su 350.000 kuna i otvorili mini siranu koja se danas diči vrhunskim i nagrađivanim polutvrdim kuhanim i dimljenim sirevima, ali i cijelom paletom novih proizvoda koje su u međuvremenu razvili.
- Moram priznati da nam je taj izbor donio jako puno dobroga jer smo dobili i puno medijske pozornosti, pa tako i reklama, zahvaljujući čemu nas je još više ljudi upoznalo. To smo najviše osjećali na sajmovima po cijeloj Hrvatskoj, koji su nam od prvoga dana bili najvažniji kanal prodaje i distribucije proizvoda. Usto, počelo nam se javljati i sve više restorana, škola i turističkih agencija koji su tražili naše proizvode, pa smo u ove dvije godine značajno povećali proizvodnju sireva. Bilo je to u početku za nas i malo iznenađenje, ali uspjeli smo odgovoriti svim izazovima - kaže nam Ivan koji i ovih dana jedva nalazi vremena za nešto što je izvan njihova osnovnog posla, pa i termin za ovu priču nije bilo lako dogovoriti.
Prilagodba kupcima
Ivanova obitelj na farmi ima oko 80 grla stoke, od čega je 50-ak muznih krava koje svaki dan donesu u prosjeku 700 litara mlijeka. U početku su za potrebe prerade mlijeka u sir trošili oko 180 litara, što je bilo oko 25 posto njihove dnevne proizvodnje mlijeka. Prije korone to su povećali na čak 50-60 posto, a sada su na 40-ak posto. Njihov primarni cilj ostaje sve mlijeko koje proizvedu preraditi u sir i druge mliječne proizvode.
- Korona nas je malo usporila, trebalo nam je u početku malo vremena da se prilagodimo i preustrojimo, ali, srećom, nije drastično utjecala na našu proizvodnju i prodaju. S obzirom na okolnosti, zadovoljni smo i ovom godinom, iako uvijek težimo da sve bude bolje - istaknuo je Ivan. Njegova je obitelj znatno proširila asortiman svojih proizvoda. Od punomasnih polutvrdih kuhanih sireva (obični, dimljeni, sa začinima - kopar, vlasac...), svježeg sira i kajmaka, s čime su krenuli prije 3,5 godine, danas u ponudi imaju i svježe i pasterizirano mlijeko, voćne jogurte, čvrste jogurte, sirutke, sirutke s okusom, čokoladno mlijeko...
- Išli smo u korak sa zahtjevima potrošača i tržišta. Kako smo širili krug naših kupaca tako smo od njih saznavali što bi još voljeli od nas kupovati, pa smo se tome prilagođavali, a rezultat je prošireni asortiman koji sada imamo - rekao je Ivan koji sa svojom obitelji ne misli stati na tome.
Problem sa zemljištem
- Ima tu još puno prostora, prije svega u povećanju opsega prerade jer želimo prerađivati sve mlijeko. No, tu su i neki dodatni sirni proizvodi. Recimo, kada smo bili na jednom sajmu u Istri, spoznali smo da kod njih slabije prolaze naši polutvrdi kuhani sirevi, tj. većina nas je tražila tvrde sireve koje mi nemamo u ponudi. Zato ozbiljno razmišljamo o pogonu za zrenje tvrdih sireva. Dakle, zriona sira bila bi neki naš sljedeći projekt, ali o tom potom. Ni dosad nismo nikamo srljali, odgovorno smo se odnosili prema poslu i financijama, gledali da se ne zadužujemo, pa ćemo tako i ubuduće - naglasio je naš sugovornik koji, da ne ispadne kako je sve idealno, opet ponavlja da još imaju problema s poljoprivrednim zemljištem, što ne uspijevaju riješiti već godinama.
