Najdevastiraniji dio obale u Istri i dalje ostaje sačuvan - u svojoj devastaciji. Naime, sva betonirana sunčališta i bespravni molovi na kilometar i pol obale podno Crvenog vrha na samoj granici sa Slovenijom na području Umaga ostaju i dalje na svom mjestu i nakon brojnih apela građana i medijskih natpisa. A kako stvari stoje, slobodno će se moći graditi novi jer nitko se od nadležnih službi ne želi uhvatiti u koštac s rješavanjem problema starog nekoliko desetljeća.
Ove godine apsolutno niti jedan mol, niti sunčalište nisu srušeni, niti je itko bio na terenu od nadležnih službi koje su se sve zaklinjale da će se problem riješiti. A problem nije samo devastacija, već i okupacija obale jer su privatni vlasnici vikendica u naselju Crveni vrh na svoju ruku gradili betonska sunčališta i molove za svoje barke te im se sada ne sviđa ako netko drugi dođe na plažu i zauzme ”njihova” sunčališta i mjesta za barke. Zato lokalci više ne odlaze na more na taj dio obale koji je sada isključivo u rukama vlasnika kuća u tom naselju iako se radi o pomorskom dobru na koje svi mogu doći.
No, izgleda da od nadležnih nikoga za to ne briga te svi odlučni prebacuju lopticu s jedne strane na drugu. Tako nam je Državni inspektorat odgovorio da tako nešto nije u njihovoj nadležnosti, te da bi se za to trebalo pobrinuti lokalno komunalno redarstvo i lučka kapetanija.
- S obzirom na to da je nadzor nad betoniranjen molova i sunčališta na području Crvenog Vrha kod Umaga u nadležnosti i komunalnog redarstva jedinica lokalne samouprave i Lučke kapetanije ljubazno Vas upućujemo da se s predmetnim upitom obratite i navedenima, pišu nam iz Inspektorata.
A na to su se pak oglasili iz Ministarstva moram prometa i infrastrukture i Grad Umaga, objašnjavajući da ni oni nisu nadležni. Kažu da inspektori pomorskog dobra imaju ovlast narediti uklanjanje svih pripadnosti pomorskom dobru i svega onog što je izgrađeno ili postavljeno na pomorsko dobro, a rezultat je ljudskih radnji koje su poduzete protivno odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje pomorsko dobro i koncesija na pomorskom dobru te sigurnost plovidbe, ali da ovo nije u njihovoj ingerenciji.
- Dakle, ako je na pomorskom dobru izvršenja gradnja, a građevina služi u gospodarske svrhe za koje je potrebna koncesije ili ona ometa sigurnost plovidbe, tada inspektori pomorskog dobra mogu dati nalog za uklanjanje takve građevine. U svim ostalim slučajevima, zakonsku ovlast za uklanjanje bespravno izgrađenih građevina te zahvata u prostoru koji nisu građenje, ali za koje je potrebna lokacijska dozvola, u nadležnosti je građevinske inspekcije. U konkretnom slučaju, radi se o betoniranju dijela obale koji je započelo prije 40 godina, ali je i nadalje ostalo u općoj upotrebi, dakle koristi se u negospodarske svrhe za koje nije potrebna koncesija i ne ugrožava sigurnost plovidbe, zbog čega je uklanjanje takvih građevina i zahvata u prostoru koji nisu građenje, u nadležnosti građevinske inspekcije, kojim je propisano da će građevinska inspekcija donijeti i odmah izvršiti putem treće osobe rješenje o uklanjanju građevine, odnosno njezina dijela koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području koje uključuju i pomorsko dobro, bez prethodnog izricanja novčanih kazni, vele u nadležnom ministarstvu.
Ističu i da su više puta izlazili na teren i bilježili što se događa te o tome izvještavali građevinsku inspekciju.
- Inspektori pomorskog dobra Lučke kapetanije Pula, dosad su nebrojeno puta izlazili na teren zbog betonizacije obale na području Crvenog vrha i sastavljali zapisnike o očevidu, koje su prosljeđivali građevinskoj inspekciji na nadležno postupanje. Ističemo da do 2018. godine kada je stupio na snagu Zakon o lučkim kapetanijama, inspektori pomorskog dobra nisu uopće imali ovlast narediti uklanjanje bespravno izgrađenih građevinskih objekata na pomorskom dobru, a nakon njegovog donošenja tu su ovlast dobiti samo u slučajevima kada bi ta gradnja bila protivna odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, odnosno u slučajevima kada bespravno izgrađeni građevinski objekt služi za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za koje je prethodno potrebno ishoditi koncesiju ili ometa sigurnost plovidbe, što nije slučaj u predmetu betonizacije obale na području Crvenog vrha, obzirom da je i nakon toga taj dio pomorskog dobra ostao u općoj upotrebi i ne koristi se u gospodarske svrhe, objašnjavaju nam u ministarstvu.
A sve to skupa nimalo ne čudi umaškog gradonačelnika Vilija Bassanesea koji često zbog borbe protiv uzurpacije obale i bespravne gradnje dobiva prijetnje na svoj račun. On pak tvrdi da obje inspekcije itekako imaju nadležnost i da bi trebale postupati.
- Kao što sam rekao i govorim već godinama, najveći problem Hrvatske je horizontalno ustrojstvo pa vas svi mogu upućivati na druge, kao u ovom slučaju. Nadležnost lučke kapetanije i inspektora je nesporna i izvršna, odnosno inspektor lučke kapetanije je osoba koja može utvrditi nelegalnu građevinu i naložiti rušenje za zahvate u prostoru na pomorskom dobru. Komunalno redarstvo nema takvu zakonsku mogućnost ni utvrđivanja ni izdavanja rješenja o rušenju. Problem je vjerojatno osim u neradu i u tome što troškove rušenja netko treba i platiti, zaključuje umaški gradonačelnik.