TRAGIČNA KATEGORIJA

Najpotplaćeniji javni službenici u nevjerici gledaju svoje platne liste: ‘Pogledajte! Je li to normalno?‘

‘Dno dna! To je ispod svakog dostojanstva. Za što se ja dižem u 4.15 sati svako jutro?‘, pita se Ana

Ilustrativna fotografija

 Anp/Alamy/Alamy/Profimedia/Anp/alamy/alamy/profimedia

Do nove godine iznad minimalca, od nove 2023. godine – na minimalcu, čak i ispod onoga koji se u neto iznosu očekivao povećanjem minimalne plaće od 1. siječnja ove godine. A sve skupa crkavica.

Sudbina je to mnogih teta spremačica u školama i drugih najpotplaćenijih javnih službenika koji ovih dana s nevjericom gledaju u svoje platne liste nakon što su im isplaćene siječanjske plaće, piše Slobodna Dalmacija. U ovoj priči punoj zavrzlama riječ je prije svega o ljudima koji do prvog siječnja ove godine nisu bili na minimalnoj plaći, primanja su im, iako mizerna, bila nešto iznad toga – međutim, sada su i sami upali u tu kategoriju jer je Vlada od 1. siječnja iznos minimalne plaće podigla na 700 eura bruto, što su pratile najave kako će to u neto iznosu biti 560 eura (ili po starom 4219,32 kune).

Povišica od nula kuna

Za one koji su do tada primali minimalac od 3750 kuna neto to jest hvalevrijedno povećanje, ali za one čije su plaće do nove godine bile oko razine novog minimalca to i nije neka sretna vijest – njihove su plaće ‘poravnate’ s onima koji su dosad za isti posao primali i 200, 300 kuna manje plaće od njih, prvenstveno zbog manje staža.

Tako su, kažu neki računovođe u školama, gotovo ‘poravnate’ osnovne plaće početnika i zaposlenica do 19 godina staža.

U toj se, posljednjih godina sve tragičnijoj kategoriji našla i Ana Filipović, spremačica u zagrebačkoj I. gimnaziji, iza koje je 12 godina staža. Njezina posljednje puna plaća prije nove godine, s obračunatim dodatkom za smjenski rad, iznosila je oko 4140 kuna. Povišica ju je i ovaj put zaobišla, slično kao uostalom posljednjih nekoliko godina kada su u školama i u drugim javnim službama plaće rasle ili na osnovi povećanja koeficijenata ili povećanjem osnovice za plaće ili zbog rasta minimalne plaće.

To je kategorija one četvrte vrste poslova u javnim službama (pomoćno-tehnički radnici, spremačice, portiri i dr.) koji imaju koeficijent 0,601 i koji se godinama nije mijenjao, pa su im i povećanja osnovice koja su se samo lani za državne i javne službenike dogodila u dva navrata, ovim ljudima značila povećanja plaća od nula do par desetaka kuna.

Ana je Slobodnoj Dalmaciji dostavila platnu listu siječanjske plaće, isplaćene 9. veljače, koja, prema njezinim riječima, ne da nema bitnijeg povećanja (što i nije očekivala jer je bila blizu prijašnje minimalne plaće), nego joj se u neto iznosu učinila - i nižom od novog minimalca. Barem od onog neto iznosa od 560 eura koji se spominjao u javnosti.

Čisti 860 kvadrata dnevno

- Pogledajte sad novu listu. Plaća za siječanj mi je 553,13 eura ili 4.167,56 kuna neto, na što još treba oduzeti sindikalnu članarinu. Ispada da sada nemam ni onu minimalnu neto plaću koju su najavljivali iza nove godine. U šoku sam i ja i sve moje kolegice.

Nemamo ništa protiv da se ljudima koji su bili na minimalnoj plaći ona poveća, pa čak i da budemo sve isto plaćene, bez obzira na staž. Ali što je s nama? Kako živjeti od ove crkavice? To je ispod svakog dostojanstva. Za što se ja dižem u 4.15 sati svako jutro? – pita se Ana.

- Meni nije problem posao, nego ta plaća. Čistim svaki dan oko 860 kvadrata škole, bila sam na nedavno na bolovanju zbog problema s kralježnicom. Obećavali su nam svašta. Od 2019. godine kada smo podržavali naše nastavnike u velikom štrajku do danas naš koeficijent nije promijenjen i to je, izgleda, ključni problem. On je sramotan, to je dno dna. Kao da nikome nismo bitni – rezignirana je teta spremačica.

S obzirom na predočenu listu, ali i činjenicu da su proteklih godina iz redova vlasti najavljivali kako će problem ove najpotplaćenije skupine radnika ispraviti putem korekcije koeficijenata, niz pitanja postavili smo u petak čak trima ministarstvima: Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića, Ministarstva uprave i pravosuđa Ivana Malenice i Ministarstva znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa.

Odgovori iz ministarstva

Ministarstvo rada novinari Slobodne Dalmacije podsjetili su kako su u odgovoru na ovu temu krajem listopada prošle godine naveli da će se ovaj problem riješiti novim Zakonom o plaćama u državnoj upravi i javnim službama “koji će u potpunosti revidirati sadašnji sustav uređenja plaća”. Najavili su kako bi on trebao biti donesen do kraja lipnja ove godine, a uz donošenje potrebnih podzakonskih akata, novi sustav trebao bi profunkcionirati od početka 2024. godine.

Vezano za konkretan slučaj plaća poput ove koju je dobila Ana Filipović naglašavaju kako je za njezin obračun bitan bruto iznos – to jest, da Zakon o minimalnoj plaći definira minimalnu plaću kao najniži iznos bruto plaće koja se isplaćuje radniku za rad u punom radnom vremenu.

- Uredbom o visini minimalne plaće za 2023. godinu visina bruto minimalne plaće iznosi 700 eura. Plaća radnika je plaća u bruto iznosu, a sastoji se od javnih davanja (doprinosi za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak) i iznosa koji se isplaćuje radniku. Iznos koji se isplaćuje radniku ovisi o osobnoj obvezi plaćanja poreza i prireza iz bruto plaće, odnosno visini neoporezivog iznosa na koji radnik temeljem poreznih propisa ima pravo. Neto iznos koji se isplaćuje radniku ovisi o prethodno navedenim činjenicama – stoji u odgovoru iz Ministarstva Marina Piletića.

Drugim riječima, Vladinom je uredbom ‘zacementiran’ samo bruto iznos minimalne plaće, a neto iznos koji je dobila Ana Filipović nije, zapravo, manji od minimalca nego je skrojen prema prethodno navedenim gabaritima. Pa i tih javno spominjanih 560 neto eura nije fiksan kao bruto iznos, nego, valjda, iznesen kao prosjek.

Slično su odgovorili i iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Međutim, neizvjesno i dalje ostaje kada se radnici poput Ane Filipović mogu nadati nekim poboljšicama, barem kada je u pitanju najavljeno ispravljanje koeficijenata. Naime, iz Ministarstva rada sada ‘lopticu’ prebacuju na Ministarstvo uprave i pravosuđa:

- U vezi novog sustava plaća u državnoj službi i javnim službama napominjemo kako je izrada Nacrta prijedloga novoga zakona u tijeku. Nositelj pripreme ovog propisa je Ministarstvo pravosuđa i uprave te vas upućujemo da se za potvrdu najavljenih rokova obratite izravno spomenutom ministarstvu – odgovorili su na ovaj dio pitanja u Ministarstvu rada. Iz Ministarstva uprave odgovora još nema.

Idemo u akcije!

U sindikatima školstva ljuti su što se pitanje najnižih plaća radnika u školama i dalje ne rješava, te najavljuju moguće žešće akcije.

- Više puta smo upozoravali kako će svakim povećanjem minimalne plaće sve više djelatnika ulaziti u tu kategoriju i biti s pravom nezadovoljni. Jedino je rješenje novi Zakon o plaćama ili izmjena Uredbe o koeficijentima – kaže Željko Stipić, čelnik školskog sindikata Preporod.

- Iz Ministarstva rada najavljivali su kako će se putem korekcije koeficijenata rješavati i pitanje ovih najnižih plaća u sustavu javnih i državnih službi. Ne dođe li do toga što prije, sindikat ne samo da će podržati te radnike u njihovim mogućim akcijama, nego će ih i organizirati. Ljudima je dosta, na rubu su izdržljivosti – poručuje Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. listopad 2024 09:21