ŠEST PRIČA

Najteži Beroševi dani, nije bilo lako ni Aladroviću, a u SDP-u, ako ništa drugo, nikada nije dosadno

Lako je zamisliti kako ministar zdravstva svakog jutra sa zebnjom lista novine i portale u nadi da njegovo lice neće biti na naslovnici
Vili Beroš
 Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

Kako je za nekadašnjeg “superheroja” Vilija Beroša završio prošli, tako je započeo i ovaj tjedan. Lako je zamisliti kako ministar zdravstva svakog jutra sa zebnjom lista novine i portale u nadi da njegovo lice neće biti na naslovnici.

Nakon što je otkriveno da je novac za izradu web-stranice CijepiSe dobila tvrtka njegova poznanika Vinka Kojundžića, Beroševa politička kola krenula su nizbrdo. Za slučaj se zainteresiralo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, oporba mu u Saboru planira paklenu raspravu o opozivu, a i u HDZ-u neki misle da je Beroš zreo za izbacivanje iz Vlade.

Proteklih dana nije bilo lako niti Beroševom kolegi iz HDZ-a i Vlade, ministru obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću.

Nakon što je javnost poludjela zbog odluke Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška da djevojčicu vrati iz udomiteljske obitelji njenim biološkim roditeljima nakon čega je curica s teškim ozlijedama završila u bolnici, a brzo nakon toga i preminula, Aladrović se našao pod pritiskom i stručne i opće javnosti da hitno reformira očito disfunkcionalni sustav socijalne skrbi. Ministar je na izazov odgovorio obećanjem brze izrade velikog akcijskog plana.

Mjesecima nakon službenog početka cijepljenja protiv koronavirusa u Hrvatskoj je ovog tjedna – nadamo se – napokon započela masovnija kampanja.

Tako je na Zagrebačkom velesajmu prvi put zabilježen odaziv svih na cijepljenje pozvanih građana. Tome je svakako pomoglo i to što se prvi put u potpunosti cijepilo Pfizerovim, a ne – bez pravih znanstvenih i stoga opravdanih razloga - toliko omraženim AstraZenecinim cjepivom.


PRIČA 1. Ministar zdravstva Vili Beroš našao se u velikim problemima i bio je na korak od izlaska iz Vlade.

image
Vili Beroš i Andrej Plenković
Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

Na teret mu se stavlja namještanje natječaja u projektima digitalizacije, neprovođenje reformi u sustavu zdravstva, a priča je eskalirala nakon što mu je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ne znajući da se sve snima, na Odboru za zdravstvo očitao bukvicu, na što je on rekao da ima pripremljenu reformu koja je na stolu premijera Andreja Plenkovića, ali koja čeka završetak lokalnih izbora.

To je bio povod oporbi da pokrene postupak opoziva ministra u Saboru, čime su praktički spasili Beroša od nagle smjene, budući da premijer ne može dopustiti da mu SDP ruši ministra, pa ga sada mora braniti u Saboru. Zato su u Vladi neslužbeno poručili kako je Beroš siguran i kako će oporba doživjeti još jedan poraz, što ne znači da su premijer i Beroš u dobrim odnosima i da on možda neće otići nakon izbora. No, uz Beroša, u političkim kuloarima počelo se sve više pričati i o mogućoj rekonstrukciji Vlade na ljeto. Priču je zakuhao Radimir Čačić, poručivši za Jutarnji list kako nema problema s Berošem, ali ima s nekim drugim ministrima koji su “bezobrazni, nesposobni i zloupotrebljavaju političke funkcije”.

Signali o rekonstrukciji stižu i iz HDZ-ovih redova, iako premijer ne želi da se sada pred lokalne izbore o tome priča. Neki izvori iz HDZ-a govorili su nam kako je ministar zdravstva zbog afera postao prevelik uteg Vladi i HDZ-u te da se Beroš već dogovorio s premijerom da će sam dati ostavku, čim mu se nađe zamjena, ali isto tako procjenjivali su tko bi još iz Vlade mogao odletjeti na ljeto. Spominjali su nam tako Mariju Vučković i Darka Horvata. S druge strane, HDZ je zamjerio Čačiću što pokušava kadrovirati po Vladi, pa su već počeli spekulirati s podebljavanjem većine u Saboru nakon izbora, kako bi mu umanjili značaj u koaliciji. A Beroš je odlučio poništiti sporni natječaj na koji se javila tvrtka bivšeg ministra Nevena Ljubičića.

No, premijer je ipak odlučio obraniti Beroša u Saboru, ali... ministar je dobio „žuti karton”. I jasne uvjete koje mora ispuniti kako bi ostao u Vladi.

Mora ubrzati cijepljenje, mora spustiti brojke zaraženih kako bi spasili sezonu i mora početi provoditi reformu zdravstva. Istodobno, Beroš je tražio i potporu suradnika u Ministarstvu. Svi su mu dali potporu, osim jednog – Željka Plazonića.


PRIČA 2. Nakon tragične smrt dvoipogodišnje djevojčice iz Nove Gradiške, djetetu koje je trebalo biti zaštićeno jer je za nju – barem na papiru – brinuo centar za socijalnu skrb, te nakon novog napada na socijalne radnike, resorni ministar Josip Aladrović najavio je brojne zakonske izmjene i veliki akcijski plan.

image
Josip Aladrović
Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

Jutarnji list otkrio je glavne smjerove ministrovog reformskog plana za kompletni sustav socijalne skrbi: osniva se Hrvatski zavod za socijalni rad, novo žalbeno povjerenstvo, mijenja se i Zakon o udomiteljstvu kako bi puno lakše i puno više djece moglo biti spašeno od njihovih nasilnih ili iz drugih razloga disfunkcionalnih očeva i majki.

Dok čekaju ministrovu reformu, frustrirani i kompletnim sustavom nezadovoljni radnici u sustavu socijalne skrbi u srijedu su održali miran prosvjed. Ali i zaprijetili štrajkom, ako im se ne udovolji. Među ostalim, žele i zapošljavanje novih 1.700 stručnih djelatnika, a ministar je u svom planu zacrtao zapošljavanje (samo) između 150 i 200 socijalnih radnika, psihologa, pravnika I drugih stručnjaka.

Dok stručna i opća javnost čekaju veliku reformu i dok se ne olakša udomljavanje izmjenom zakona mnoga djeca bit će ostavljena do daljnjega na milost i nemilost svojim biološkim roditeljima, nadajući se da neće završiti kao mala Nikoll iz Nove Gradiške.


PRIČA 3. Hrvatska značajno zaostaje u cijepljenju svog stanovništva u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije, pa smo tako trenutno na 16,7 posto cijepljenih odraslih s barem jednom dozom, dok je prosjek EU 23,1 posto.

image
Cijepljenje na Velesajmu
Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

Porazan je i podatak da se samo 39 posto starijih od 65 godina cijepilo, a razlozi za to su kašnjenje u provedbi plana cijepljenja i nepovjerenje prema AstraZeneci. No, to bi se sada trebalo promijeniti jer nam do kraja lipnja stiže 3,1 milijun doza cjepiva i to najviše Pfizerovog u koje građani očito imaju puno više povjerenja nego u AstraZenecu. Međutim, hrvatski problem nisu samo velike količine AstraZenece koju smo naručili, još je mnogo tu razloga zbog čega Hrvatska toliko kasni s cijepljenjem.

Jutarnji list izdvojio je 13 neistina koje su nam izrekli vladajući, a zbog kojih zaostajemo za drugima u cijepljenju. Prvo su poslali jednake količine cjepiva u sve ordinacije bez obzira imaju li obiteljski liječnici više ili manje starijih pacijenata, pa je ispalo da su se cijepili neki mlađi, zdravi ljudi, dok su stariji i bolesni čekali na svoj red. Zatim je platforma zbog koje je i Beroš došao na udar potpuno zakazala i pogreškom na masovno cijepljenje pozvala zdrave tridesetogodišnjake, a govorili su nam da su pozvali sve starije od 65 i da je ta faza gotova. Kasni se i cijepljenjem prioritetnih skupina u trećoj fazi, još nije dovršen akcijski plan da se točno zna tko će se sve u toj trećoj fazi prvo cijepiti.

Ipak, unatoč svim tim problemima, na zagrebačkom Velesajmu napokon je počelo masovnije cijepljenje, ali ni to nije moglo proći bez kaosa, pa su tako neki čekali i po više od sata na cijepljenje. Neki od njih zato što su puno ranije došlo od dogovorenog termina, drugi što su ih njihovi liječnici naručili u pogrešno vrijeme, a treći su došli bez najave kako bi uhvatili svoju dozu ako ostane.

Europska agencija za lijekove ocijenila je i cjepivo Johnson&Johnson, koje jednako kao AstraZeneca izaziva vrlo rijetke nuspojave, a Hrvatska je naručila 900.000 doza. Cjepivo je specifično jer se daje u jednoj dozi za razliku od svih drugih.


PRIČA 4. U SDP-u nikada nije dosadno. U drugoj po veličini stranci u Hrvatskoj opet je zakuhalo, i to pred službeni početak kampanje za lokalne izbore.

image
Peđa Grbin i Joško Klisović
Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin je koncem siječnja raspustio rukovodstvo zagrebačkog SDP-a i postavio povjerenika koji je organizaciju trebao pripremiti za lokalne izbore. Grbin, međutim, nije raspustio članstvo i to mu se sada obija o glavu. Članstvo sklono bivšem predsjedniku Davoru Bernardiću za liste za vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora predlaže jedne ljude, a novo vodstvo bi željelo druge. I evo povoda za nove svađe i sukobe. U pitanju su liste za 17 vijeća gradskih četvrti i 218 vijeća gradskih odbora, oko 1.500 ljudi ukupno. SDP-ovci skloni novome vodstvu optužuju drugu struju da priprema sabotažu izbora, odnosno da će se u zadnji čas povući netko od kandidata s liste čime će ona postati nevažeća, a stranka neće sudjelovati na izborima. Druga strana im poručuje neka poštuju volju članstva, pa problema neće biti.

Da SDP muku muči sa sastavljanjem lista za gradske četvrti i mjesne odbore po Zagrebu priznao je i sam predsjednik stranke Peđa Grbin. Kazao je kako, da nije bilo problema u zagrebačkoj organizaciji, ne bi ju trebalo ni raspuštati i navodi da će imati liste za sva vijeća gradskih četvrti i većinu mjesnih odbora čime je priznao da sa svojim kandidatima ne mogu pokriti kompletni Zagreb.

Da je stranka u ozbiljnim problemima dodatno je potvrdio član Predsjedništva SDP-a, Ivan Račan koji je na Facebooku objavio (a onda brzo obrisao) status u kojem navodi da Mjesna organizacija Stenjevec, ogranak Malešnica traži nekog tko bi želio podržati SDP. Struja koja ne podržava aktualno vodstvo zamjera mu kaos, diktatorsko vođenje stranke i pogodovanje “svojima” što je rezultiralo pustoši zbog koje neće biti ljudi za liste za oko 50 vijeća mjesnih odbora.

Glavoboljama u SDP-u pridonijele su i različite ankete. Prema nekima od njih njihov kandidat Joško Klisović je potpuno potonuo, dok se prema zadnjoj koju je objavio HTV ipak drži na trećem mjestu, s 0,2 posto razlike u odnosu na HDZ-ovog Davora Filipovića.


PRIČA 5. Nema zajedničkih vijenaca, nema razloga za glumu i hinjenje prijateljstva, suradnje i zajedništva – tim je riječima premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković, dan prije komemoracije u Jasenovcu, jasno dao do znanja da, za razliku od prošle godine, državni vrh neće zajednički odati počast žrtvama tog ustaškog logora.

image
Zoran Milanović i Andrej Plenković
Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

Bio je to njegov odgovor na prijedlog predsjednika države Zorana Milanovića da zajednički polože vijence.

U Jasenovcu su tako vijence zasebno položila izaslanstva Vlade, Sabora, predsjednika RH, a zajedno su došli predstavnici Srba, Židova, Roma i antifašista…

U izaslanstvu predsjednika Milanovića bili su i bivši hrvatski predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, te bivša premijerka Jadranka Kosor. Planirano je da s njima bude i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin, ali je on, kako je kazao Milanović, bio ucijenjen. Habulin je, pak, odgovorio, kako ga Plenković nije ucijenio, nego da su se odlučili nikome ne priklanjati.

Odvojeno obilježavanje komentirao je predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus: “Ovo je pokazalo da smo potpuno podijeljeni i da nismo u stanju, ni kada se obilježava komemoracija Jasenovca, prijeći preko nekih stvari. Ovo pokazuje sliku Hrvatske u kojoj živimo”.

A čini se, da je obljetnica pokazala i kako će ubuduće funkcionirati odnosi predsjednika i premijera.


PRIČA 6. Tko će ući u drugi krug gradonačelničke utrke u Zagrebu – postalo je jedno od najmisterioznijih pitanja, ako je suditi po anketama koje se ovih dana objavljuju. Prvo mjesto je neupitno.

image
Kandidati za gradonačelnika Zagreba
Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

Ono je u svim anketama rezervirano za čelnika političke platforme Možemo Tomislava Tomaševića koji uvjerljivo vodi. No, kad je riječ o drugom mjestu, stižemo na vrlo sklizak teren. Svako istraživanje priča svoju priču – valjda ovisno o tome čije je, tko ga je naručio i za kakve potrebe, kad je rađeno, tko ga plasira u javnost…

Tako će se po rezultatima nekih anketa, mrtva utrka za drugo mjesto voditi između HDZ-ovog Davora Filipovića i SDP-ovog Joška Klisovića. Neka od istraživanja u drugom krugu predviđaju bitku između Tomaševića i čelnika Domovinskog pokreta Miroslava Škore, a neka govore o tome da je drugi krug rezerviran za Jelenu Pavičić Vukičević, kandidatkinju stranke Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti.

Predizborna istraživanja zadnjih godina izazivaju velike prijepore, pogotovo kad rezultati izbora na kraju pokažu nešto sasvim drugo. Tada u prvi plan izbijaju pitanja poput onih koliko su, zapravo, ta istraživanja pouzdana, manipulira se njihovim rezultatima, imaju li uopće smisla, mogu li utjecati na izborne rezultate, pa do toga treba li ih možda i zabraniti. I dok se kandidati, ako im rezultati ne idu u korist, oko anketa svađaju, optužujući same agencije za istraživanja, pa i medije za razne manipulacije, oni koji ih provode, s druge strane, nikad neće priznati grešku, čak i ako je napravljena.

Uvijek će naći opravdanje za bilo kakvo odstupanje, koje se najčešće svodi na priču oko reprezentativnosti uzorka. Na kraju se obično zaključi da nitko nema kristalnu kuglu i da su jedina prava anketa – izbori. A do 16. svibnja kad ćemo konačno sa sigurnošću znati tko će u drugi krug s Tomislavom Tomaševićem, nema sumnje da će biti još niz ”iznenadnih preokreta”.


BROJKA TJEDNA

1,2 milijarde kuna

Kineska kompanija China Railway Eryuan Engineering izazvala je priličan šok kod konkurencije svojom ponudom za modernizaciju postojećeg i gradnju novog kolosijeka 44 kilometra pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac u iznosu od 1,2 milijarde kuna bez PDV-a jer je procijenjena vrijednost radova 2,04 milijarde kuna. Mnogi konkurenti odmah su ocijenili da je kineska kompanija ponudila dampinšku cijenu, što bi značilo automatsko isključenje iz natječaja. Na natječaj je stiglo 15 ponuda, a pojedini sugovornici kažu da se realna cijena izvođenja kreće u rasponu od 1,7 do 1,9 milijardi kuna bez PDV-a jer je čak devet ponuda u tom cjenovnom rasponu.


GRAF TJEDNA

Nakon više tjedana strmog rasta, krivulja dnevnog broja zaraženih koronavirusom posljednjih je dana počela stagnirati, što je, visokim brojkama unatoč, ohrabrujuća vijest. No, broj hospitaliziranih i preminulih i dalje je izrazito visok.

image
Timeline novih slučajeva

FOTOGALERIJA

Gužva na Velesajmu zbog cijepljenja Pfizerom

image
Gužva na Velesajmu
Damir Krajac/Cropix

VIDEO TJEDNA

Mladi Ivica Puljak pjeva ustaške pjesme


NA RUBU POLITIKE

Do lokalnih izbora ostalo je manje od mjesec dana, a zagrebački SDP očito nije uspio zalijepiti sve svoje dugo stvarane pukotine - šizma između “bernardićeve” i “grbinove” struje i dalje je jednako duboka.

Razinu kaosa koji vlada u zagrebačkom SDP-u novinaru Jutarnjeg lista Robertu Bajrušiju prilično plastično dočarao je jedan stranački insajder. Kaže da su problemi u organizaciji doveli do toga da SDP, koji je na svim dosadašnjim izborima u Zagrebu imao liste za svih 218 vijeća mjesnih odbora, sada izgleda neće imati listu u barem 50 vijeća. Nezadovoljni gradski SDP-ovci optužuju vodstvo stranke da je stanje tako loše da se kandidati za liste traže čak i preko Facebooka!

image
Joško Klisović i Renato Petek
Cropix, Ilustracija Vesna Veselić

BISER TJEDNA

Odgovor predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića na pitanje kako tumači inicijativu Židovske općine Zagreb za izmjenom Kaznenog zakona i kažnjavanje ustaškog pozdrava "Za dom spremni":

“Sve simbole ustaškog režima treba zakonski sankcionirati, ali i znati razliku između ustaških simbola i simbolike HOS-a iz Domovinskog rata”

image
Gordan Jandroković
Damjan Tadic/Cropix

Pretplatite se na jutarnji.hr i na newslettere sa svim pregledom ključnih događanja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. siječanj 2022 07:50