Hitno se traže krovopokrivači u Zagrebu, Slavoniji, Istri i svim dijelovima Hrvatske pogođene nevremenom! Za njihov rad očajni ljudi čiji su domovi stradali nude im, moglo bi se reći, gotovo pa zlato. Ali krovopokrivača jednostavno nema dovoljno.
- Imao sam 80 poziva u zadnja dva dana i danas. Ljudi me zovu, mole, plaču, ali mi imamo ranije ugovorene druge poslove do kraja godine i zato većinu moram odbiti. Pitaju me koga drugog da zovu da odmah može doći? Nikoga! Prihvatili smo samo desetak hitnih intervencija sljedećih dana, onih na čijim smo projektima radili ranije i imamo dugogodišnju suradnju od preko deset godina - kaže nam Branko Brkić, predstavnik krovopokrivača Zagreba u Hrvatskoj udruzi krovopokrivača.
Situacija je, kako kaže, teška svuda zato što je malo tvrtki koje se još u Hrvatskoj time bave, a i one imaju problema s nabavom radne snage i materijala koji su sad nužni za popravke.
- Katastrofa! Što da vam kažem više nego to da nas trojica inženjera građevine u mojoj tvrtki radimo teške fizičke poslove jer nema tko drugi - kaže Brkić, koji je vlasnik tvrtke KUPIN.
Od oluje u Zagrebu u srijedu do petka navečer obišli su, kaže, niz oštećenih krovova. To su sve slučajevi potrganog crijepa ili limarije s krova - otrgnula se, primjerice, limarija oko krovnih prozora, limarija uz dimnjake, sve ono, kaže, što je labavo.
- Na jednom krovu u Ulici Republike Austrije odvalila se dimnjačka kapa koja je pala s višeg krova na niži od zgrade i potrgala cijep i krov, teška je 50 kilograma i sreća je da nije pala na ulicu. Pritom, taj krov s kojeg je pala nije star, obnovljen je prije 12 godina. U ovakvim olujama nije sad bilo puno razlike jesu li krovovi novi, većinu koje smo obišli su relativno novi. To je viša sila, nalet vjetra pod određenim kutom, ali naravno treba se održavati zgrade da bi bile što bolje - objašnjava Brkić.
A zašto nema stranih radnika za ispomoć, pitamo ga.
- Ah, nemojte mi to spominjati. U ožujku sam tražio uvoz iz Nepala koji sam dogovorio. Trebali su doći 7. travnja. Zašto im se ne daju brže vize? Tek su jučer od naših dobili vizu, znači čekao sam četiri mjeseca, jer kažu - nemaju dovoljno službenika u našem predstavništvu u New Delhiju. Velik je pritisak, a imaju dvoje ljudi tamo. Pa pitam se zašto ih ne pošalju i zaposle još? I sad će nam radnici doći sredinom kolovoza, a građevinska sezona uglavnom završava u listopadu s kišom i hladnoćom - iskreno će o tome Brkić.
Njegovom je zetu u Pleternici u Slavoniji, kaže, uništen krov, ali nema gdje nabaviti crijep jer je nestašica, pa će mu sad on poslati nešto što ima sa svoje rezerve.
- Problem je što ne možete samo tako zamijeniti crijep bilo kojim na tržištu jer nisu kompatibilni. Dakle, ako objekt nije skroz uništenog krova i treba samo za dio, morao bi biti isti, ali ga nema. To je svugdje problem. Može se samo privremeno sanirati s drugim tipom jer se neće dobro spojiti pa ga opet može odnijeti vjetar - objašnjava nam.
Pitali smo ga i za bilo koji savjet koji bi mogao dati u slučaju da se nekome desi neko oštećenje tijekom vremenske nepogode na krovu.
- To opet trebaju krovopokrivači napraviti, nemaju sami što puno jer može biti opasno. Mi se vežemo, izađemo na krov, stavi se pokrov... Dole u kući je bitno jedino jer ulazi voda, odmah usmjeriti vodu u kante. Neki su na krov stavili najlon kad je bila nepogoda prekjučer i sad me zovu da je najlon odnio vjetar danas - rekao je Branko Brkić.
Pitali smo ga i za cijene krovopokrivača.
- Kakve god da jesu, što to znači kad nas ima nedovoljno? Općenito ne mogu sad reći jer su različiti slučajevi, ako je u pitanju hitna intervencija prvo treba izaći na teren, pa nabaviti razne vrste crjepova, a ovog kojeg ima mnogo u Zagrebu na krovovima sad nema za kupiti i koji je bio uvoz iz Austrije, pa ćemo staviti jedan domaći. Što da vam kažem, samo dnevnica majstora krovopokrivača bez da se išta drugo gleda je sto eura dnevno - govori.
A nakon što voda preko krova procuri u zgradu i stanove i u kuće, na to se vežu i problemi s vlagom i druge štete za koje onda treba druga struka majstora...