Izbori u Hrvatskoj izazvali su interes svjetskih medija, ali ipak manji nego prvi slobodni izbori u Mijanmaru koji su zaslužili mjesto na naslovnici uglednog Financial Timesa.
Ključna uloga Mosta
No i te su ugledne svjetske novine posvetile značajan prostor hrvatskim izborima o kojima je pisao Neil Buckley, urednik za Istočnu Europu. Naslov teksta je “Desni HDZ izronio je s najvećim dijelom glasova”. Uz navođenje posljednjih rezultata, HDZ 59, SDP 56 zastupničkih mjesta, Buckley ističe kako niti jedna od dvije najveće stranke nije ni blizu potrebnoj većini od 76 mjesta u Saboru.
Ističe zatim da će ključna biti uloga Mosta, “čiji je lider Božo Petrov, 36-godišnji psihijatar i gradonačelnik malog grada, rekao u nedjelju kako nije spreman podržati ni jednu od vodećih stranaka kao koalicijski partner”. No dodaje na kraju teksta i kako je “stariji član Mosta rekao u nedjelju navečer da je skupina spremna raditi s bilo kojom strankom koja će obećati stvarne reforme ipak i dalje odbacujući ideju koalicije”.
Pojava konfuzije
Buckley osim toga ističe i da je Hrvatska u lošem ekonomskom stanju te da Vlada Zorana Milanovića nije uspjela uvjeriti glasače da je osigurala stabilan rast. No i urednik u FT-u, kao i mnogi drugi inozemni autori, velik dio prostora posvećuje pitanju migranata ističući da će dolazak desne vlade istovremeno značiti i bitno oštrije mjere na hrvatskoj granici prema južnim susjedima, uključujući i vojne patrole te postavljanje žice te približavanje stavovima mađarskog premijera Viktora Orbana. Izbornu pobjedu HDZ-a FT kroz pero svog urednika stavlja u okvir nedavne pobjede desne stranke PiS u Poljskoj.
Jednu od opsežnijih analiza hrvatskih izbora donio je cijenjeni portal Politico.eu. Andrew MacDowall također ističe pobjedu HDZ-a, ali navodi da će “najvjerojatniji izravni rezultat izbora biti pojava konfuzije i stvaranja koalicije”.
Takva će pak situacija, zaključuje Politico, dovesti do “zastoja u bavljenju Zagreba važnim pitanjima kao što je uzdrmana ekonomija, jedna od najgorih u Europi... i upravljanje migrantskom krizom”.
Važna pitanja
Nakon toga će Politico donijeti četiri ključna ishoda izbora u Hrvatskoj. Prvo, zemlju se mora suočiti s teškim koalicijskim pregovorima kako bi se formirala stabilna vlada.
MacDowell navodi da su mu strani diplomati rekli da su obje stanke poticali da nadiđu gađenje koje osjećaju jedna prema drugoj i formiraju koaliciju, primjerice kao što je na vlasti u Njemačkoj.
No to je u Hrvatskoj u ovom trenutku, zbog dvojice lidera, Milanovića i Karamarka, nemoguće, zaključuje Politico. Ekonomija, kao drugo važno pitanje, i dalje je slaba i krhka. Upravo bi stoga velika koalicija mogla otvoriti prostor za reforme; fiskalni pak konzervativizam Mosta mogao bi namamiti vladu u tom smjeru.
Odnosi sa Srbijom
Citiraju i Timothyja Asha, analitičara Nomure, koji je rezultate izbora opisao kao “vjerojatno najgori scenarij s perspektive tržišta” - velika je vjerojatnost, ističe Ash, da dugi koalicijski pregovori zaustave reforme.
Politico također, kao treću točku, ističe da izbori gotovo sigurno neće imati dramatičan utjecaj na migrantsku krizu, po čemu se bitno razlikuje od stava FT-a.
I, opet drukčije nego FT, Politico ističe da rezultate hrvatskih izbora ne bi trebalo stavljati u isti koš s onima u Poljskoj ili Mađarskoj. Ističe tako da je teško izjednačiti HDZ i Orbanov Fidesz jer je sasvim jasno da Karamarko, kao mogući novi premijer, ne bi sigurno uveo poreze na strane banke.
Kad je pak riječ o odnosima sa Srbijom retorika HDZ-a je tu jaka, ističe MacDowell, ali “odnosi iza scene su srdačni i Karamarko inzistira da može poslovati s Beogradom”.
Njemački tisak o izborima: Svjež vjetar u Hrvatskoj
Pod naslovom "Svjež vjetar u Zagrebu", lijevo orijentirani berlinski dnevnik Tageszeitung ("taz") komentira "senzacionalnu pobjedu" koalicije stranaka "Most" na nedjeljnim izborima u Hrvatskoj.
Hrvatskoj publici poznati autor Erich Rathfelder smatra da je mnogima u Hrvatskoj dosta ideoloških borbi dva velika politička bloka u zemlji.
"Većina birača je na kraju ipak dala crveno svjetlo ponovnom ideologiziranju zemlje", smatra autor koji kritizira "sentimentalnu" predizbornu kampanju bloka oko "bivšeg šefa tajne službe" Tomislava Karamarka, ali istodobno izražava čuđenje kako je socijaldemokratima uopće pošlo za rukom, "unatoč bezidejnoj vladinoj politici", izboriti gotovo neriješen ishod.
"Taz" unatoč tomu uspjeh "Mosta" smatra senzacijom s obzirom na činjenicu da nisu, poput HDZ-a ili SDP-a, davali obećanja o novim radnim mjestima koja nemaju veze s realnošću, nego su najavljivali bolne reforme. Autor u svakom slučaju vidi Hrvatsku pred velikim promjenama.
"Već je sad jasno da se politike nacionalne sentimentalnosti s jedne i socijaldemokratskog dijeljenja kapom i šapom s druge strane, nalaze na probi", zaključuje se u komentaru "taza".
'Most' donosi nužne promjene
Šansu za osvježenje političke scene u Hrvatskoj vidi i komentatorica konzervativnog dnevnika "Die Welt", prije svega u činjenici da će u radu sljedeće vlade najvjerojatnije odlučivati stranka koja želi promjene.
"Most se zauzima za ostvarenje onoga što je u Hrvatskoj dosad nedostajalo: mladi politički savez želi reformirati korumpirani pravosudni sektor, privući ulagače i smanjiti svemoćnu birokraciju. Svaki od ovih koraka je potreban kako bi se siromašnu jadransku zemlju izvuklo iz gospodarske krize i mlade zadržalo u zemlji", piše "Die Welt" u komentaru pod nazivom "Hrvatska šansa".
U opširnoj analizi u istom broju "Die Welta", pod naslovom "Hrvatska čežnja za reformama", autor Norbert Mappes-Niediek, dobar poznavatelj prilika u jugoistočnoj Europi, ocjenjuje kako je možda ovo kraj dosadašnjeg zastarjelog političkog sustava u Hrvatskoj.
"Bezvoljnoj i umornoj vladi, kojoj nakon ulaska zemlje u Europsku uniju ništa više nije palo na pamet i koja bez elana upravlja dugotrajnim gospodarskim jadom, nasuprot stoji oporba koja svoju bezidejnost skriva iza nacionalnih pokliča, pokušava pronaći veze s nekakvom pobjedonosnom prošlošću i huška protiv navodno dekadentnog Zapada. Ovakva konstelacije je opasna", zaključuje autor koji na kraju procjenjuje da će hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na kraju mandat vjerojatno dati Tomislavu Karamarku kojeg ionako, od dolaska na položaj početkom godine, "svesrdno podržava".
"Frankfurter Allgemeine Zeitung", pored opširne analize izbora i mogućih budućih političkih konstelacija, pod naslovom "Suzdržljiv" donosi i kratki životopis predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, kojeg opisuje kao čovjeka koji izbjegava istaknuta pojavljivanja u javnosti. (Hina)