KOMENTAR EKSPERATA

Najugledniji ustavni stručnjaci: Sud je zakasnio, odlučivati nakon toliko vremena nema smisla

Profesor ustavnog prava Đorđe Gardašević smatra da je Ustavni sud jako zakasnio s donošenjem odluke
Đorđe Gardašević, Sanja Barić i Branko Smerdel
 Nenad Dugi/Bruno Konjević/Neja Markičević/

Ustavni sud danas je odlučivao o ustavnosti rada Stožera za civilnu zaštitu, tijela koje je tijekom cijele ove godine donoseći mjere zaštite i prevencije od pandemije koronavirusa utjecalo i na slobode građana ograničavajući okupljanja, kretanje, radna vremena pojedinih trgovina, teretana i noćnih klubova te drugih stvari.

Pritom je odluka donesena na sjednici koja nije bila zatvorena za javnost, ali joj javnost, odnosno predstavnici medija nisu mogli prisustvovati jer su tako odlučili suci glasanjem. Epidemiološka situacija bila je razlog takvoj odluci, iako su troje sudaca, Lovorka Kušan, Goran Selanec i Andrej Abramović, tražili da predstavnici medija budu prisutni na sjednici na kojoj se odlučuje o tako važnoj temi.

- Posve je jasno da samim izborom tajminga kažeš što misliš o mjeri o kojoj odlučuješ - tumači trenutak odlučivanja Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci.

- Da su mislili donijeti drugačiju odluku kojom bi osporili rad Stožera, onda bi o tome odlučivali prije. Odgađanje donošenja odluke uvijek je pokazatelj stava koji kaže da je sve u skladu s Ustavom, jer se inače, ranije reagira - kaže prof. Barić.

Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, krajem lipnja je kazao da Ustavni sud neće donositi odluku u predizborno doba, ali prof. Barić smatra da nije riječ o odluci koja bi mogla utjecati na ishod izbora.

Zakasnili s odlukom

Đorđe Gardašević, profesor ustavnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, smatra da je Ustavni sud jako zakasnio s donošenjem odluke.

- Da, Ustavni je sud trebao ranije donijeti odluke o radu Stožera s obzirom na to da je riječ o jednoj vrsti izvanrednih okolnosti, da one traju mjesecima i da se odluke Stožera tiču reguliranja ljudskih prava i sloboda ogromnog broja ljudi - smatra Gardašević.

Pritom ističe kako to ne znači da su se odluke morale donijeti u roku od, primjerice, svega tri dana i da se trebalo procijeniti da li provesti javnu raspravu, ali da nije bilo potrebno da prođe šest mjeseci prije nego Ustavni sud donese odluku.

- Ustavni sudovi nekih drugih država, npr. Slovenije, Francuske, Austrije, Njemačke, BiH već su se oglasili o ovim pitanjima - podsjeća Gardašević na bitnu razliku u funkcioniranju rada ustavnih sudova.

Profesor Branko Smerdel, šef Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, isto tako smatra da je ranije trebalo donijeti odluku jer nema smisla nakon toliko vremena donijeti odluku da je nešto bilo neustavno.

Ono što dodatno privlači pažnju jest činjenica da je Ustavni sud odlučivao držeći novinare izvan zgrade Ustavnog suda. Prof. Smerdel kaže da se, ustvari, sva tijela koja donose neku odluku, ne samo sudska, povlače na vijećanje kako bi svi sudionici bili slobodni u iznošenju svojih argumenata, čak i da se mogu pritom svađati. No, podsjeća kako je odluka o javnosti donesena početkom '90. jer se smatralo da sve javno predstavlja demokraciju, a kad je jednom tako odlučeno, onda više nema nazad.

Zatvoreni za javnost

Prof. Gardašević podsjeća na odredbu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu prema kojoj predstavnici medija mogu biti nazočni sjednicama, javnim raspravama i skupovima Ustavnog suda. Poslovnik pak omogućava i zasjedanje u nekom drugom prostoru što Gardaševića navodi da zaključi kako su mediji mogli pratiti sjednicu.

- Pravni okvir daje dovoljno prostora da se medijima osigura prikladno praćenje rada Suda, bez obzira na nesumnjivu ozbiljnost epidemiološke situacije - kaže Gardašević.

Profesorica Barić, uz sav obzir prema interesu javnosti s jedne strane i potrebi zatvaranja sjednica s druge strane, ističe i kako inzistiranja medija da prisustvuju sjednici znači i iskazivanje nezadovoljstva s izborom sudaca, njihovim sastavom.

- Javnost kontinuirano nije zadovoljna načinom i kriterijem izbora sudaca i samim propitivanjem njihova rada potkopava se autoritet tog tijela čije odluke ipak treba poštivati - kazala je Barić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. listopad 2020 13:20