Kao što je i najavio prije nešto više od dva tjedna, premijer Zoran Milanović nije otputovao na jučer započeti beogradski samit 16 predsjednika vlada država srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Lijem Keqiangom, piše Slobodna Dalmacija.
Predsjednik Vlade je svoju odluku objasnio kao reakciju na izostanak određenije reakcije srbijanskih vlasti prema ratnohuškačkoj retorici oslobođenoga četničkog vojvode Vojislava Šešelja, čemu u domaćoj javnosti nije bilo baš nikakvih prigovora. No, možda ste tada, slušajući zašto bi njegov odlazak na summit u Beogradu 'bio smiješan', prečuli i dio objašnjenja u kojem je premijer kazao kako je i na prethodna dva slična sastanka, u Varšavi i Bukureštu, 'išao iz pristojnosti'!
PIVOTALNI SUMMIT Kinezi žele u Hrvatsku: Ulagali bi u luke i željeznice
'Na takvim sastancima se nikad ne dogovaraju važni poslovi', dodatno je pojasnio Milanović pred početak summita, ostavivši nas u neznanju gdje to on onda, kao prvi čovjek izvršne vlasti, uopće dogovara važne poslove i dolazak stranih investicija. Pogotovo kad je riječ o velikim ekonomskim silama kao što je, recimo, baš Kina.
- Milanovićeva izjava o tome da se na takvim skupovima nikad ne sklapaju poslovi je vrlo površna i zapravo netočna, komentira Siniša Malus, menadžer za komunikacije Kinesko jugoistočno europske poslovne asocijacije.
- S obzirom na model funkcioniranja kineske administracije, jasno je da dogovor postignut na najvišoj političkoj razini zapravo znači i 'sklapanje poslova'. Možda Milanović zaključuje po sebi i svojoj Vladi, gdje se dogovori postignuti s ministrima kasnije mogu 'izjaloviti'. U Kini to sasvim sigurno nije slučaj. Kina ima kapital, ima i želju surađivati s ovom regijom, dakle, na nama je da taj kapital privučemo', kazao nam je Malus.
Po njegovu mišljenju, aktualni je summit najvažniji politički, ali i ekonomski skup u regiji ove godine.
- Zato je odluka premijera da ne bude prisutan na tom skupu prava katastrofa! To je poruka Kini kao organizatoru skupa, a ne Srbiji, koja je samo domaćin. Nažalost, to je u duhu ponašanja njegove Vlade prema kineskim investitorima posljednjih godina. Napravilo se nije gotovo ništa, a istodobno Srbija, BiH i Mađarska, uskoro i Slovenija, odrađuju značajne poslove s Kinezima. Jedina pozitivna iznimka su Ministarstvo turizma i HTZ koji pokazuju inicijativu i želju za suradnjom na važnom projektu uvođenja direktnih čarter linija između Kine i Hrvatske, iz prve će ruke Malus o hrvatsko-kineskoj suradnji.
Inače, Kina je osma na ljestvici 172 zemlje iz kojih uvozimo robe i 28. na ljestvici krajnjih destinacija hrvatskih izvoznih roba. Pritom treba naglasiti da je međusobna robna razmjena u porastu, a nije nebitno kazati da u Kinu izvozimo više nego u neke članice EU-a kao što su Španjolska, Švedska, Bugarska, Irska ili Portugal, piše Slobodna Dalmacija.