Od svibnja prošle godine na računu krovne zagrebačke javne tvrtke, Zagrebačkog holdinga, nedostaje iznos od gotovo 23 milijuna kuna.
Taj je novac, preciznije 22 milijuna, 882 tisuće, 203 kune i 85 lipa, ovršen i pohranjen na izdvojeni račun do okončanja sudskog spora s ovrhovoditeljem Ivanom Pešom iz Zagreba.
Gospodin Peša pritom nije ni približno namiren po pitanju svojih zahtjeva. On, naime, od Holdinga potražuje ukupno gotovo 80 milijuna kuna, a ovih je dana poslao i pravomoćno ovršno rješenje na adrese još triju hrvatskih tvrtki u kojem zahtijeva da mu se isplati nevjerojatnih 202 milijuna kuna, što bi te tri tvrtke dovelo do potpune propasti.
Riječ je o dvije poznate autoprijevozničke tvrtke - Čazmatrans Nova i APP Požega, te o poduzeću Croatia Protekt iz Garešnice.
Prema saznanjima Jutarnjeg lista, direktori navedenih poduzeća u potpunom su šoku otkako im je u poštanski sandučić prije tri tjedna stigla omotnica s pravomoćnim ovršnim rješenjem na iznos koji debelo premašuje njihove godišnje promete. Njihovi računi trebali bi najkasnije krajem idućeg tjedna biti blokirani, a sva sredstva zamrznuta do okončanja sudskog spora u kojem će pokušati dokazati da s dugom nemaju nikakve veze. Postupak može trajati godinama, a te su tvrtke “mrtve” u roku od samo nekoliko mjeseci jer neće moći isplaćivati plaće, podmirivati kredite ili platiti dobavljače. Zanimljivo je pritom da navedene tvrtke sve do prije tri tjedna nisu uopće znale da postoji neki spor u kojem nekome nešto navodno duguju. Kažu da za ovrhovoditelja Pešu do nedavno nisu ni znali, a tvrde i da je sud odluku o ovrsi donio bez da ih se išta pitalo. Jednostavnije rečeno, to se ime odjednom pojavilo u njihovim životima i sada će vrlo vjerojatno uništiti njihovo poslovanje.
Pogoršano zdravstveno stanje
Nevjerojatno zamršena pravna priča, koju u Pešino ime raspliću neki od najpoznatijih hrvatskih odvjetnika na čelu s Veljkom Miljevićem, počinje 1989. godine kada Ivan Peša kao vozač kamiona, zaposlen u tvrtki Kontinental prijevoz, u Austriji doživljava tešku prometnu nesreću u kojoj je ozlijeđen. Za to, naravno, ima pravo na odštetu jer se radi o nesreći na radu. Ustanovljen mu je 20-postotni invaliditet, a osim tjelesnih, pretrpio je i duševne boli koje su mu onemogućile svakodnevno funkcioniranje.
Njegov poslodavac dio je konzorcija Croatiatrans-Grup koji se u turbulentnim pretvorbenim devedesetima, u vrijeme dok se na različitim zagrebačkim sudovima sudi u ovom predmetu, raspada na 17 tvrtki. Peša pravomoćno dobiva odštetu od 38 tisuća kuna, vrlo neobičnu naknadu od 15 kuna i 92 lipe za izmaklu dobit u periodu od tri mjeseca koliko nije bio u stanu raditi, te još 4079,12 tadašnjih njemačkih maraka na ime neisplaćenih deviznih dnevnica koje bi primio da je mogao raditi.
Gospodin Peša, dakle, ima crno na bijelo, u dvije pravomoćne presude, dosuđen taj iznos. Dio mu je isplaćen, iako iz dokumentacije kojom raspolažemo nije lako utvrditi koliko. No, u sporu koji je Peša dobio u svoju korist 1997., navodi se da mu se zdravstveno stanje pogoršalo te da zaslužuje još novca.
- Zdravstveno stanje tužitelja bitno je pogoršano, produbila se simptomatologija posttraumatske encefalopatije i posttraumatske neurotiziranosti, a došlo je i do manifestacija promjene ličnosti u vidu razdražljivosti, agresivnosti, netolerantnosti, te do faza depresivnog raspoloženja, a nadalje se kao nova bitna karakteristika pojavila i posttraumatska epilepsija - navodi sad, zaključujući kako su posljedice smanjenje opće i radne te životne efikasnosti za 45 posto, zbog čega zahtijeva pravičnu odštetu.
Financijsko vještačenje pokazuje tako da Peši sada, što zbog pogoršanja stanja, što zbog proteklog vremena i kamata, pripada više od pet milijuna kuna!
No, tko će mu to platiti kada je tvrtka za koju je radio tada već nepostojeća? Naravno - pravni sljednici, ako postoje.
Slučaj je donekle mirovao do 2013. godine, a onda je početkom godine u sjedištu Holdinga nastao posvemašnji kaos. Računovodstvo je pravnu službu toga dana izvijestilo da je u jednom trenutku s računa tvrtke nestalo 30 milijuna kuna, a do kraja idućeg dana s računa je nestalo gotovo 80 milijuna kuna. Svaka kuna koja bi došla na račun ove gradske tvrtke istog bi trenutka otišla na izdvojeni račun Financijske agencije (Fina) temeljem ovršnog rješenja. U Holdingu je zavladala panika.
- Pa mi ovog mjeseca nećemo imati ni za plaće!? Tko nas je uopće zastupao u tom slučaju!? O čemu se radi? - vikalo se na izvanrednom i kriznom sastanku tadašnje uprave gradske tvrtke koja zapošljava više od osam tisuća ljudi.
Istog dana tvrtka je uspjela doznati o čemu je riječ. Ovršio ih je Peša, čovjek za kojeg do tada ni oni nisu znali, a koji tvrdi da je zagrebački Autobusni kolodvor, tvrtka koja je kasnije ušla u sastav Holdinga, pravni sljednik Croatiatrans-Grup, odnosno Kontinental prijevoza. Zahvaljujući nalazima ovlaštenih sudskih vještaka Ivana Tkaleca i Ivana Jarčevića, s kamatama koje svakog mjeseca rastu, Peša je s izvornih manje od stotinu tisuća kuna odštete došao na iznos od 79,9 milijuna kuna, a ovršno rješenje kazalo je da mu se to mora odmah namiriti.
Pravna borba Holdinga
Proučivši dokumentaciju, u Holdingu su shvatili da oni uopće nisu pravni sljednik Kontinental prijevoza ni Croatia-Grup, te nema nikakve osnove da Peša od njih naplati svoj novac. Pokrenuli su izvanredne pravne mjere i uspjeli da se novac vrati na njihov račun, a u dva sudska predmeta nedvojbeno je utvrđeno kako Holding nije dužan Peši.
Dana 3. rujna 2018. godine pravna služba Holdinga imala je neugodan zadatak izvijestiti Upravu da je s računa tvrtke opet “nestao” novac.
- S računa Zagrebačkog holdinga zaplijenjen je iznos od 22,882.203,85 kuna, na temelju rješenja o ovrsi u ovršnom postupku… koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu. Utvrđeno je da se radi o ovrhovoditelju Ivanu Peši koji je još 2013. pokušao s našeg računa ovršiti cca 80 milijuna kuna. Ovrhovoditelj Peša nije uspio u tom ranijem postupku - stoji, između ostalog, u izvanrednom izvještaju koji je Holdingova pravna služba morala sastaviti na znanje članovima Nadzornog odbora.
Jutarnji list doznaje da članovi odbora i Uprave tvrtke nisu bili nimalo zadovoljni tom informacijom.
Holdingov pravni tim dobro se oznojio pokušavajući objasniti da Holding u tom slučaju nije zastupao nitko, jer spora nije ni bilo nego se ovrha samo pojavila. Pravna služba ponovno je učinila isto kao i 2013. godine, pokrenuli su mjere pokušavši staviti izvan snage rješenje o ovrsi, no predmet je iz nekog razloga završio na Županijskom sudu u Vukovaru, gdje se već godinu dana navodno ne događa ništa. Novac koji je Holdingu potreban za plaće i kredite ovršen je i stoji na posebnom računu te tvrtka njime ne može raspolagati. Doznajemo kako je upravo to razlog što je tvrtka prošlu poslovnu godinu završila s dobiti od oko 20 milijuna kuna, dok bi bez ovog slučaja ona bila oko 43 milijuna kuna.
Već 4. lipnja 2018. Holding je Općinskom građanskom sudu u Zagrebu uputio dopis u kojem objašnjavaju da nemaju nikakve veze s dugom i izražavaju veliko nezadovoljstvo što se ovrhe provode bez postupka u kojem bi bilo utvrđeno jesu li oni stvarni dužnici.
“Zapljena iznosa ima za posljedicu otežano poslovanje ovog trgovačkog društva, probleme oko isplate plaće radnicima, isplate po kreditima i slično. Sud je donio rješenje o ovrsi bez prethodne provjere pravnog sljedništva, koje se dokazuje potvrdom koju izdaje sudski registar Trgovačkog suda. Da je sud zatražio takvu potvrdu, odmah bi ustanovio da Zagrebački holding ne može biti ovršenik jer pravno sljedništvo ovdje ne postoji. Ovakvim postupanjem Holdingu je nastala velika šteta u iznosu od 22,9 milijuna kuna, kojim iznosom zbog zapljene ne možemo raspolagati. Napominjemo kako predmetno nije prvi put da se dogodilo”, stoji, između ostalog, u dopisu koji je Holding poslao sudu, a koji je u posjedu Jutarnjeg lista. Taj dopis nije imao nikakvog rezultata, a novac je i dalje zaplijenjen.
A onda je početkom prošlog mjeseca omotnica stigla i na adrese Čazmatransa, APP Požege i Croatia Protekta.
- Jedva smo je izvukli iz poštanskog sandučića. To je dokument od oko tri stotine stranica. Zavrtjelo mi se kada sam vidio ovrhu od oko pet milijuna kuna. Hitno sam nazvao svoju odvjetnicu, a pravi šok mi je nastao kada mi je ona rekla da je tih pet milijuna samo glavnica i da je ukupni dug sa svim kamatama oko 202 milijuna kuna, koje moramo solidarno podmiriti s Čazmatrans Nova i APP Požega. Naš je godišnji promet oko osam milijuna kuna, pa možete zamisliti što nas čeka ako se ta ovrha provede - govori nam Jadranko Banić, direktor Croatia Protekta.
Naši sugovornici ističu kako nisu pravni sljednici Croatiatrans-Grup. Tvrde kako njihove tvrtke možda i jesu izrasle iz poduzeća koja su nastala raspadom te grupe, no nisu izvorni pravni sljednici te tvrtke.
- Mi tog čovjeka ni ne poznajemo i nije nam jasno kako netko s kim nemamo nikakve veze može dobiti pravomoćno rješenje o ovrsi i blokirati naše račune, a da nas nitko nije obavijestio da uopće postoji neki postupak - objašnjava Banić.
Kako spasiti biznis?
Općinskom sudu u Požegi, još jednom pred kojim se vodi ovaj nevjerojatan slučaj, stoga su podnijeli žalbu koju potpisuje odvjetnica Ines Bilandžić Arbutina. U njoj tvrde da je u ovom ovršnom postupku došlo do “pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja…”. Bez obzira na žalbu, ovršno je rješenje pravomoćno i najbolje čemu se ove tvrtke mogu nadati jest odgoda ovrhe sa zamrzavanjem sredstava, odnosno potpunom nemogućnošću raspolaganja svojim novcem.
Pojednostavljeno - da svoj biznis požele spasiti čak i rasprodajom sve imovine koje posjeduju, to im ne bi pomoglo, jer će sva sredstva koja imaju i koja će imati biti zamrznuta do okončanja sudskog spora
Kako Jutarnji doznaje, tri tvrtke obuhvaćene novim ovršnim rješenjem blisko surađuju kako bi pokušale doznati što se događa i kako spriječiti propast. Pritom će se obratiti i Holdingu koji, iz ranije navedenih razloga, ima najviše iskustva s ovrhovoditeljem Pešom.
Ivan Peša koji je dobio ovrhu od 200 mil. kuna.
Posebna je, ništa manje zanimljiva, priča kako je uopće dug toliko narastao. Uvidom u tri financijska vještva koje posjeduje redakcija Jutarnjeg lista vidljivo je da je dug progresivno rastao zahvaljujući tomu što je svaki put, zbog naplaćene kamate, rasla i osnovica. Tako jedno vještačenje iz 2012. godine sadrži osnovicu za isplatu od dvije kune i osamnaest lipa. Već nekoliko mjeseci kasnije taj se dug popeo na dvadesetak kuna, a potom počeo nezadrživo rasti, da bi samo četiri godine od osnovice iznosio gotovo 45 tisuća kuna. Još je zanimljivije vještačenje koje se tiče deviznog duga u iznosu nešto većem od četiri tisuće tadašnjih maraka. Taj je dug, naime, u kratkom roku narastao na čak 10,9 milijuna njemačkih maraka.
Priča s više žrtava
Spomenimo i kako je protiv Peše Holding pokrenuo niz kaznenih postupaka za krivotvorenje isprava, a on im nije ostao dužan pa je kazneno prijavio i direktora Sektora upravljanja ljudskim resursima i pravnih poslova Holdinga Tomislava Bilića. Unatoč dvije oslobađajuće presude, taj je postupak i dalje u tijeku.
Pokušali smo doznati kako se osjeća čovjek čija ovrha na ime dva desetljeća stare prometne nesreće danas može uništiti najmanje tri tvrtke s oko 600 zaposlenih, pa smo zakucali ovog petka i na vrata Ivana Peše na zagrebačkim Srednjacima. Nismo se dobro proveli. Pristojno smo zapitali može li nam dati nekoliko informacija o tom slučaju, no on je izrazito burno reagirao. Stariji, prosijedi muškarac počeo je vikati na nas, prijetiti policijom…
- Jeste li vi normalni!? Na kućna vrata mi dolazite! Iš! Mrš! Brže!!! - urlao je, dok smo se uz ispriku udaljavali iz njegova haustora.
Nije nimalo pomoglo ni kada smo mu pokušali objasniti da smo o njegovu slučaju jedini pisali još 2013., kada su prvi deseci milijuna kuna nestajali s Holdingova računa. Izašao je iz haustora, vikao i krenuo na reportersku ekipu, zbog čega smo ipak otišli bez dobivene informacije.
Jedan od njegovih odvjetnika, Mato Krmek, javio nam se jučer uz riječi isprike za svog klijenta. Tvrdi da Peša ima svako pravo na isplatu svojih tražbina te kako se radi o vrlo zamršenoj pravnoj priči u kojoj je Peša zapravo žrtva. On, naime, ima sve pravomoćne presude, no nema kako naplatiti svoj dug. Ili?
- Riječ je o složenoj pravnoj stvari. Za kaznene postupke u ovom slučaju ne znam jer se njima nisam bavio, no što se imovinskog zahtjeva tiče, mogu reći da je on opravdan i da se mora naplatiti. Sporno je pravno sljedništvo tih tvrtki, no mi smo uspjeli dokazati da su tvrtke koje smo ovršili pravni sljednici koji su dužni podmiriti taj dug, a suprotne strane sada se trude dokazati da nije tako - kaže Krmek.
Ističe kako se sve vrlo jednostavno može riješiti.
- Postoji jedna nekretnina u Zagrebu koja je nedvojbeno pravno sljedništvo tvrtke Croatiatrans-Grup - govori odvjetnik Krmek.
Koja je to?
- Zgrada Autobusnog kolodvora u Zagrebu - otkriva.
Otkrivši nam tako smjer u kojem će se ova bitka dalje voditi, Krmek obećava da će nam gospodin Peša već u ponedjeljak ili utorak biti na raspolaganju za razgovor u kojem ćemo pokušati doznati drugu stranu ove gotovo pa apsurdne pravne zavrzlame.
Zaključno, samo su tri stvari neosporne u ovom slučaju. Jedna je da Peša ima pravo na svoj novac, druga da već gotovo tri desetljeća različiti sudovi u zemlji ne mogu shvatiti tko bi mu ga trebao isplatiti, a treća da će ovrhe koje je sada pokrenuo uništiti najmanje tri hrvatske kompanije i u njima zaposlene osobe.