ZAGREB - Ovo je ipak samo nepravomoćna presuda, pozvao je general Ante Gotovina preko odvjetnika Luke Mišetića branitelje da ne prosvjeduju. Na isti argument pozvala se i premijerka Jadranka Kosor pozivajući na smirivanje strasti.
U Haagu su doista mogući nevjerojatni obrati.
Najpoznatiji i najdrastičniji je slučaj generala Tihomira Blaškića, koji je prvo bio osuđen na drakonskih 45 godina zatvora, a onda mu je u žalbenom postupku kazna smanjena na devet godina.
VELIKI SPECIJAL: Haška presuda generalima
Politika i odvjetnik
Kako Haaški sud odobrava puštanje iz pritvora nakon dvije trećine kazne, a uračunava se sve vrijeme u pritvoru, Blaškić je nakon nekoliko dana, 2. kolovoza 2004., konačno pušten. U pritvoru je bio više od osam godina.
Malo zahvaljujući politici, malo zahvaljujući umješnosti odvjetnika Ante Nobila, Blaškić je uspio uvjeriti suce kako mu je HDZ-ova vlast tajila neke bitne dokumente, pa je na kraju oslobođen odgovornosti za pokolj u Ahmićima. Dariju Kordiću to nije uspjelo, pa mu je i pravomoćno potvrđena kazna od 25 godina. Sudilo se i Mariju Čerkezu, zapovjedniku brigade HVO-a u Vitezu, kojeg je branio Čermakov odvjetnik Goran Mikuličić. Čerkezu je kazna smanjena sa 15 na šest godina i također je pušten.
Trojica Kupreškića - Zoran, Mirjan i Vlatko - prvotno su bili osuđeni na 10, 8 i 6 godina zatvora. Drugostupanjskom presudom sva trojica su osuđena, a Dragi Josipoviću i Vladi Šantiću smanjene su kazne: sa 15 na 12 i sa 25 na 18. I te velike kazne u međuvremenu su odslužili i danas su na slobodi.
Sa slobode u pritvor
Generalu Radislavu Krstiću, osuđenom na 45 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, kaznu su smanjili na 35 godina. Neki su u žalbenom postupku sasvim oslobođeni krivnje, poput Nasera Orića. No, nekima se ni u žalbenom nije posrećilo: Stanislavu Galiću kazna je sa 20 godina preinačena u onu najtežu, doživotnu.
Zlatko Aleksovski, još jedan pripadnik HVO-a iz srednje Bosne, prvo je 1999. osuđen na dvije godine zatvora. Odmah je pušten. U Haag se morao vratiti godinu dana kasnije na izricanje drugostupanjske presude. Kako je došao, tako su ga zadržali: kazna mu je povećana na 7 godina zatvora. Odležao je u zatvoru još godinu i pol dok krajem 2001. nije pušten na slobodu.
Slučaj Šljivančanin
Haaška pravda najćudljivija je bila u slučaju Veselina Šljivančanina: prvo je 2007. osuđen na pet godina zatvora i uskoro je pušten. Zatim mu je 2009. kazna povećana na 17 godina. No, u reviziji presude kazna mu je smanjena na 10 godina zatvora.