Nigdje nema toliko neslaganja, odštetnih zahtjeva ni sporova koliko u građevinarstvu i inženjeringu. Čak 28 posto lanjskih arbitražnih predmeta pred Međunarodnom trgovačkom komorom (International Chamber of Commerce – ICC) došlo je iz tog sektora, dok se na energetiku odnosi dodatnih 15 posto slučajeva. U organizaciji ICC-a Hrvatska, Hrvatske gospodarske komore i ICC Dispute Resolution Services, 9. i 10. listopada, u Dubrovniku su se okupili vodeći svjetski pravni i građevinski stručnjaci na Četvrtoj godišnjoj regionalnoj konferenciji o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova (ARS) u građevinskim projektima.
Potreba za učinkovitim upravljanjem sporovima vidljiva je u podacima ICC-a za 2025. godinu. Lani je zabilježen 881 slučaj ukupne vrijednosti 299 milijardi američkih dolara. Dva spomenuta sektora predstavljaju gotovo polovicu globalnog broja slučajeva koji su se našli pred arbitrima, piše Dubrovački vjesnik.
- Za hrvatske poslovne lidere i dionike diljem Jugoistočne Europe, ove brojke predstavljaju opipljivu komercijalnu stvarnost. Kako naša regija prolazi kroz opsežne nadogradnje infrastrukture, od proširenja autocesta do revitalizacije željeznica, sposobnost uspješnog snalaženja u kašnjenjima i prekoračenjima troškova od presudne je važnosti. Korištenje sveobuhvatnog portfelja usluga rješavanja sporova ICC-a, uključujući međunarodnu arbitražu i okvire za sporazumno rješavanje sporova, služi kao temeljni stup za osiguranje kontinuiteta poslovanja i prekogranične komercijalne stabilnosti – poručila je Marina Rožić, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore i glavna tajnica ICC Hrvatska.
Na dubrovačkoj konferenciji se govorilo i o ‘alliance ugovorima‘ u velikim infrastrukturnim projektima. Po prvi put u Hrvatskoj pojavljuje se novi model ugovaranja u kojem naručitelj i izvođač zajednički upravljaju projektom, ali i dijele rizike – radi veće učinkovitosti i s ciljem izbjegavanja sporova.
Zbog čega je toliko sporova u građevinskom sektoru? Iako su u trenutku potpisivanja ugovora poznati cijena, podjela rizika i obveze potpisnika, često iskrsnu drugi čimbenici koji utječu na troškove ili rokove izvršenja, poput ishođenja dozvola, nepredvidljivih okolnosti tijekom gradnje i skrivenih iznenađenja ispod tla, kaže Arent van Wassenaer, međunarodni odvjetnik za građevinsko pravo, arbitar i član Vijeća za rješavanje sporova. Ako se cijena fiksira na početku, a ovi drugi čimbenici ostanu nepoznati, vjerojatnost nastanka spora gotovo je stopostotna kod gotovo svih infrastrukturnih projekata ugovorenih prema uobičajenim standardnim obrascima.
- Izuzetno je važno da se sudionici tijekom provedbe građevinskog projekta usredotoče na suradnju i međusobno uvažavanje te da uključe tijela poput odbora za sprječavanje sporova (Dispute Avoidance Boards), kako neslaganja i odštetni zahtjevi – kojih će uvijek biti – ne eskaliraju u arbitražu ili beskonačan spor, kaže sugovornik spomenuvši se globalno prihvaćenih FIDIC i NEC ugovora te njihovih mehanizama za izbjegavanje sporova u velikim infrastrukturnim projektima.
U Hrvatskoj je praksi uvriježeno da se najprije krene od vijeća za rješavanje sporova, a stranke u sve većoj mjeri osvješćuju da je postupanje prema odluci tog tijela ugovorna obveza. Za nezadovoljne uvijek postoji mogućnost zaštite u arbitražnom postupku, kaže mr. sc. Jasminka Čorda Truhar, predsjednica Komisije ICC-a Hrvatska za arbitražu i ARS, članica Međunarodnog arbitražnog Sudišta ICC-a te partnerica u odvjetničkom uredu Hanžeković i partneri.
- Ipak, u pojedinim tender dokumentacijama još uvijek susrećem ugovaranje sudske nadležnosti za rješavanje sporova. Na sudske se odluke predugo čega. Radi rasterećenja sudova te imajući na umu da se kroz arbitražna vijeća izaberu specijalizirani stručnjaci za upravo određeni tip građevinskih sporova, apeliram na javne naručitelje da se priklone alternativnom rješavanju sporova. U Dubrovniku su predstavljena najnovija ICC pravila koja omogućuju i posebno ubrzani postupak za neka jednostavnija, ali vitalna potraživanja. Na taj je način u kratkom vremenu moguće dobiti pravomoćnu odluku. Cilj postupka rješavanja spora je uvijek da projekt ide dalje i da se potraživanja rješavanju makar na privremenoj osnovi. U konačnici, cilj je osigurati redovito financiranje izvođača, da ne dođe do insolventnosti, raskida ugovora ni prekoračenja rokova. Stranke uvijek imaju mogućnost konačnog rješenja svog spora u arbitraži. Mogu potvrditi da u Hrvatskoj imamo javnih naručitelja koji poštuju odluke vijeća za rješavanje sporova, svjesni da je u javnom interesu da se spor riješi brže, bez velikih zateznih kamata i dodatnih visokih troškova – kaže sugovornica.
Govoreći o novim ICC pravilima koji su na snazi od 1. lipnja, Aisha Nadar, potpredsjednica globalne Komisije ICC-ja za arbitražu i ARS te viša savjetnica u švedskom odvjetničkom društvu Runeland Law AB, kaže kako su osmišljenja s ciljem veće učinkovitosti, ekonomičnosti i lakše primjene.
- Živimo u turbulentnim vremenima, rata, sankcija i ekonomske nesigurnosti. Ipak, moramo živjeti i nastaviti dalje, upravljati tim rizicima i neizvjesnostima na produktivan način, a da pritom ostanemo ljudi. Umjetna inteligencija nam pruža brojne prilike za veću učinkovitost, brže, ponekad kvalitetnije i jeftinije obavljanje poslova. No, umjetna inteligencija uvijek treba biti alat kojim se rukuje promišljeno i pažljivo. Uzmimo jednostavan primjer: nož je alat. Može poslužiti za pripremu izvrsnog jela, a može se iskoristiti i kao oružje. Upravo promišljen ljudski pristup čini razliku – naglasila je Nadar.
Odvjetnici, arbitri, inženjeri, sveučilišni profesori, predstavnici građevinskih kompanija, financijskih institucija i javnih tijela, značajan dio rasprave posvetili su upotrebi i utjecaju umjetne inteligencije od gradilišta, ugovaranja poslova, prilagodbe pravnog okvira do rada arbitražnog vijeća. Da UI ima potencijal preobraziti društvo nabolje, ali ju je potrebno uvijek iznova preispitivati i u svakom trenutku nad njom zadržati kontrolu, poručila je i Marion Smith KC, britanska odvjetnica, arbtrica i medijatorica u rješavanju sporova.
- Čini mi se da trenutačno postoji osjećaj kako smo tu kontrolu izgubili, iako na globalnoj razini vidimo pokušaje da se ona zadrži. U građevinarstvu, ugovor je ključni alat za upravljanje rizikom. Mislim da kao struka – bilo da je riječ o odvjetnicima ili klijentima – moramo naučiti redovito preispitivati ugovore i iznova otvarati pitanja: s kojim se rizicima suočavamo te koji nam rizici prijete u budućnosti. Tvrtkama je teško prihvatiti mogućnost nastanka spora. Kad pokrećete projekt, prevladava osjećaj pozitivnosti i kreativnosti - fokus je na tome da sve uspije. Ipak, treba poslušati onaj tihi glas koji upozorava kako bi stvari ipak mogle krenuti po zlu. Na kraju, zar nije ljudsko pravo da o vašim sporovima odlučuju ljudi – kaže Smith.
Okupljenima u Dubrovniku govorila je o izazovima koje međunarodnom poslovanju i rješavanju sporova donose umjetna inteligencija, ali i kibernetička (ne)sigurnost, klimatske promjene, ekonomske sankcije i uopće geopolitička nestabilnost.
Shelly L. Ewald, starija partnerica u američkom odvjetničkom uredu Watt, Tieder, Hoffar & Fitzgerald, istaknula je podatak po kojem preko 80 posto tamošnjih tvrtki teško nalazi kvalificiranu radnu snagu. Iznijela je predviđanja koja se tiču automatizacije poslova. Ona će najbrže, kako kaže, napredovati u poslovima koji se temelje na ponavljajućim radnjama, oslanjaju se na obilje podataka te su objektivno provjerljivi. Međutim, aktivnosti koje zahtijevaju kontekstualno rasuđivanje, pregovaranje, javnu odgovornost ili donošenje odluka koje uključuju etičke odnose, i dalje će voditi ljudi, ali bez sumnje - uz podršku umjetne inteligencije, prenosi Dubrovački vjesnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....