Svojedobno je to bio jedan od najkrupnijih kaznenih postupaka u Hrvatskoj. Nadležno tužiteljstvo 2002. godine podignulo je optužnicu protiv trojice visokopozicioniranih ljudi u MORH-u predvođenih tadašnjim pomoćnikom ministra Vladimirom Zagorcem. Njega, Matka Kakarigija i Jurja Vojkovića te još nekoliko suoptuženih teretilo se da su oštetili MORH za oko 16 milijuna kuna.
Većina tih optužbi u međuvremenu je otpala, optuženici su uglavnom oslobođeni, a središnjom točkom optužbe, vezanom za famoznu obnovu kuće u Novigradu kod Zadra bivšem potpredsjedniku zagrebačke Gradske skupštine Antunu Šporeru, hrvatski sudovi se i dalje aktivno bave. Zapravo, suđenje za inkriminirano kazneno djelo otprije 22 godine nedavno je vraćeno na početak. Treće ponovljeno suđenje trebalo je u četvrtak početi na zagrebačkom Županijskom sudu, ali je odgođeno zbog zdravstvenih problema Vladimira Zagorca.
Obustava
Međutim, već i prije odgode postalo je izvjesno da će ovaj predmet uskoro biti okončan, prema svemu sudeći obustavom postupka zbog apsolutne zastare koja nastupa za otprilike mjesec dana.
Mnogi spornu obnovu Šporerove kuće, kao i teniskog terena uz nju, povezuju sa zagrebačkom krizom 1997. godine, a te se teme doticalo i tijekom samog suđenja. Naime, Antun Šporer bio je jedan od dvojice tadašnjih oporbenih vijećnika HSS-a koji je digao ruku za HDZ i osigurao toj stranci većinu u Gradskoj skupštini. Šporer je postao potpredsjednik Skupštine, a usto je, kako se nagađalo, nagrađen i obnovom u ratu uništene vikendice, što mu je MORH odobrio u lipnju iste godine te za radove platio 1,1 milijun kuna.
Naime, Šporerova kuća uništena je za vrijeme srpske okupacije i tijekom sukoba u akciji oslobađanja, a onda su je nakon akcije Maslenica do kolovoza 1995. koristile postrojbe Hrvatske vojske. Šporeru je 1997. odobrena obnova kao da je kuću devastirala Hrvatska vojska. Državno odvjetništvo optužilo je Šporera, Zagorca, Kakarigija i Vojkovića, predbacujući im da je obnova kuće neosnovano plaćena jer je uništena djelovanjem neprijateljske vojske, a obnova je odobrena po pravom temelju nadoknade štete koju je prouzročio HV.
Usto, optuženike se teretilo da su obnovu odobrili mimo procedure i uz manipuliranje potpisima nadređenih, ponajprije tadašnjeg načelnika Glavnog stožera Pavla Miljavca.
Tijekom godina suđenja ispostavilo se da su odobrenje za obnovu potpisale i supotpisale sve nadležne osobe. Potvrdio je to na sudu i sam Pavao Miljavac, rekavši da je uistinu potpisao dokument iz kojeg proizlazi da su Šporerovu vikendicu oštetili pripadnici HV-a. A ispričao je i kako je do toga došlo.
- Predsjednik Tuđman mi je rekao da ima podatak da je Šporerovu vikendicu devastirala Hrvatska vojska i da izvidim o čemu se radi te ima li mogućnosti da se šteta sanira. Meni je to bilo dovoljno - izjavio je Miljavac na sudu, a na pitanje je li predsjednik Tuđman, s obzirom na to da smo tada imali tzv. polupredsjednički sustav, mogao takvo što narediti, Miljavac je rekao kako smatra da je to mogao učiniti preko ministra ili njega kao načelnika Glavnog stožera.
Sporni objekt
Stoga je Zagorec u dva navrata, 2011. i 2017. godine, oslobađan optužbe za zloupotrebu položaja i ovlasti, dok su Kakarigi i Vojković, kao i sam Antun Šporer, prvom nepravomoćnom presudom bili proglašeni krivima, a drugi su put i oni oslobođeni. No, Vrhovni sud obje je prvostupanjske presude ukinuo. Oslobađajuća presuda iz 2017. godine ukinuta je na sjednici održanoj u ožujku ove godine. I to ne iz procesnih razloga, povrede zakona i slično, nego uz obrazloženje da nije dobro utvrđeno činjenično stanje.
Dakle, sudovi ni gotovo 22 godine od inkriminiranog događaja, u nepunih 17 godina sudovanja, nisu uspjeli utvrditi je li Šporerova kuća uništena uslijed ratnih djelovanja od strane neprijateljske vojske ili ju je, dok ju je kasnije koristila, uništila Hrvatska vojska. Treba napomenuti da u sudskom spisu od početka suđenja postoje zapisnici 112. brigade HV-a u kojima je konstatirano u kakvom je stanju bio sporni objekt kada je u njega ušla Hrvatska vojska, kao i kada je objekt godinu dana kasnije predan Šporeru. Stoga zvuči prilično nevjerojatno da sud “činjenično stanje” do sada nije uspio utvrditi na valjan način.
Inače, na ovom predmetu do sada se izmijenio poveći broj sudaca. Suđenje je počelo još u rujnu 2002. godine na zagrebačkom Županijskom sudu.