Puno se lijepih misli moglo čuti na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici pokraj Siska, gdje je prije točno 80 godina osnovan prvi antifašistički odred u okupiranoj Europi kao reakcija lokalnih komunista na napad nacističke Njemačke i satelita na Sovjetski Savez.
Ispalo je i da je sjećanje na antifašističko naslijeđe, na dvostrukoj razini, u zajednički stroj privelo premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Fizičkoj, jer sjedili su jedan do drugoga pa se uspjeli rukovati, što je naglašeno kao kada su to napravili Aleksandar Vučić i Hashim Thaqi, ali i duhovnoj, jer obojica su, manje-više, poslali sadržajno slične poruke koje se svode na to da u hrvatskoj povijesti, 22. lipnja označava početak borbe za bolju budućnost.
Obojica su, također, s pravom podsjetili i da borba protiv fašističkog zla nije bila savršena; Milanović je kazao da se radilo o pobuni komunista, a ne širokom narodnom ustanku, dok se Plenković osvrnuo na poslijeratne likvidacije neistomišljenika, koje su nerijetko bila osveta, a ne izvršenje pravde. Bili su to ugodni i odmjereni nastupi dvojice najistaknutijih dužnosnika u državi.
Međutim, za Hrvatsku je puno važnije što će se događati u ostala 364 dana u godini i godinama koje dolaze, jer lakše je opisati prošlost nego govoriti o sadašnjosti. O tome kakva je ona, precizno je detektirao čelnik Saveza antifašista Franjo Habulin upozorenjem kako smo u Hrvatskoj ispod glasa komentirali kad su mijenjali imena ulica i trgova, kad su vojne postrojbe dobivale imena po notornim ustaškim zločinima. Šutimo kad mladi pozdravljaju ustaškim pozdravom koji ne razumiju.
"Vlast je u posljednjih 30 godina uglavnom šutjela o tome, a o ulozi Crkve neću govoriti", rekao je Franjo Habulin. Uostalom, ustaški pozdrav i odaziv "Za dom! Spremni!" na početku Thompsonove pjesme "Bojna Čavoglave" nije prekršaj protiv javnog reda i mira kada je izvodi autor pjesme u njezinu izvornom obliku - prošle je godine odlučila velika, tročetvrtinska, većina sudaca Visokog prekršajnog suda na općoj sjednici toga suda.
Zbog svega toga od sudbonosnog značaja je podržati inicijativu Židovske općine Zagreb, koja je još u siječnju organizirala sastanak na kojem su predstavnici vladajuće koalicije s oporbenim strankama jednoglasno zaključili da se pokrene procedura za sastavljanje zakona o zabrani i krivičnom kažnjavanju upotrebe ustaških simbola, negiranja koncentracijskih logora smrti i veličanja ustaških zločinaca.
"Vjerujem da ćemo možda nešto konačno postići nakon 30 godina", kratko je rekao čelnik Židovske općine Ognjen Kraus, koji je inicirao sastanak. Iz Banskih dvora dolaze proturječni signali o Krausovoj inicijativi. Andrej Plenković sigurno nije ustašonostalgičar, ali je kalkulant i ne želi se zamjeriti desnim biračima. Ne mogu ga napadati niti SDP-ovci i Milanović, koji je imao četiri premijerske godine za donošenje antiendehazijskih propisa, ali je prespavao. Nakon govora u Brezovici, stekli su se uvjeti za takav povijesni korak.