“Nikad jeftinije i nikad lakše”, tako bi se moglo opisati posljednje zaduživanje ministra financija Borisa Lalovca, ostvareno unatoč činjenici da je kreditni rejting zemlje u špekulativnom razredu, odnosno na razini smeća. Iako je planirano izdanje od milijardu eura, ulagačima su prodane 10-godišnje euroobveznice u iznosu od 1,5 milijardi eura, uz prinos od 3,3 posto. Potražnja ulagača dosegla je 6,5 milijardi eura.
S obzirom na to da se Hrvatska u Europi dosad najviše zaduživala do milijardu eura, na rok od sedam godina, najnoviji pothvat shvaća se kao znak “stabilnosti i povjerenja ulagača u Hrvatsku”. Ohrabren ovim uspjehom, ministar Lalovac već ima novi plan: sredinom ovog mjeseca odlazi u Abu Dhabi, glavni grad Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje očekuje još povoljnije zaduživanje. Emirati, odnosno njihov vođa šeik Khalifa bin Zajed, posljednjih mjeseci pokazuju velik interes za ulaganja u regiji.
Pomoć ministra
Prema neslužbenim informacijama, od tamošnjih ulagača želi uzeti zajam od dvije milijarde dolara, a očekivani prinos je svega oko 1,5 posto. Posao je, navodno, dogovorio ministar obrane Ante Kotromanović kada je tamo išao na vojnu izložbu. Kako bilo, s prikupljenim novcem Lalovac želi refinancirati dio postojećeg duga koji nosi mnogo veću kamatu. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ocjenjuje pozitivnim taj pokušaj da se iskoristi ovaj povoljan trenutak na svjetskim tržištima.
- Ako se može tako povoljno zadužiti, i ako se ta sredstva iskoriste za refinanciranje nepovoljnijeg duga, to je za pohvalu - kaže Zdeslav Šantić, napominjući da bi pritom trebala postojati šira strategija upravljanja javnim dugom. I, naravno, treba se čuvati napasti da se novac potroši za pokrivanje deficita, a u izbornoj godini novac se lakše troši.
Meka za zajmoprimce
Da je Abu Dhabi prava meka za zajmoprimce, otkrila je Srbija prije točno godinu dana, kada je uzela zajam od milijardu dolara, na rok od 10 godina i uz kamatu od dva posto. Premijer Aleksandar Vučić tada je rekao da “Srbija nikada ranije nije dobila povoljniji kredit” i da će time osigurati značajne uštede.
Zemlje u boljoj poziciji
S nižom cijenom zaduživanja i Hrvatska će zasigurno malo smanjiti pritisak na proračun i povećanje javnog duga.
Iako političari vole reći da povoljno zaduživanje govori o povjerenju ulagača u hrvatsku ekonomiju, posve je jasno da je u ovom trenutku uzrok tome velika likvidnost na tržištu i aktualna politika ECB-a.
Dug 2014. porastao za 16 milijardi kuna
Ekonomski analitičari vole upozoriti kako kamatne stope neće zauvijek ostati ovako niske pa Vlada, unatoč trenutnoj ponudi jeftinog kapitala, nikako ne bi smjela zaboraviti na potrebu smanjivanja deficita i javnog duga.
Najnoviji podaci HNB-a govore da je dug opće države krajem studenoga prošle godine dosegnuo 262,4 milijarde kuna ili 80 posto BDP-a.
U godinu dana povećan je za 16 milijardi kuna. S obzirom na posljednje izvješće Europske komisije, koje se odnosi na problematiku makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj, navode analitičari RBA, “očigledno je da se visina i dinamika porasta javnog duga svrstava u prvorazredni makroekonomski problem”.
Održivost javnog duga u narednom razdoblju, dodaju, ovisit će prije svega o jačoj fiskalnoj konsolidaciji te očekivanom gospodarskom oporavku koji bi trebao rezultirati rastom BDP-a.