Istaknutim splitskim HDZ-ovcima Dujomiru Marasoviću i Sanji Bilač, saborskom zastupniku, odnosno gradskoj vijećnici, ponuđen je prelazak u Hrvatski demokratski sabor Dalmacije (HDSD), stranku osnovanu po uzoru na Glavašev HDSSB.
Sanja Bilač u izjavi za Jutarnji, međutim, kaže da je nikakve ponude drugih stanaka ne zanimaju i da ostaje u HDZ-u, dok govorkanja o mogućem Marasovićevu prelasku podgrijava nedavno objavljena fotografija u jednom dnevnom listu na kojoj, u saborskom kafiću, u srdačnom razgovoru s HDSSB-ovcima ispija kavu.
Zbog vijesti da bi Marasović i Bilač mogli napustiti HDZ, na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma 4 vlada prilična nervoza.
Ozbiljni razgovori
Nakon odlaska Josipa Salapića, mogućnost da HDZ izgubi još jednog saborskog zastupnika, Marasovića, ali i istaknutu splitsku gradsku vijećnicu, Sanju Bilač, bila bi za novog predsjednika Tomislava Karamarka ozbiljan udarac. Bude li ponuda prihvaćena, a navodno su ozbiljni razgovori o tome vođeni, počet će se ostvarivati ideja Branimira Glavaša, smišljena u mostarskom zatvoru gdje izdržava kaznu za osječke ratne zločine. Njegova je ideja da Hrvatsku premreži regionalnim strankama sličnog naziva i istovjetne političke orijentacije.
Širenje u regijama
Glavaš je, naime, svjestan da je njegov Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje postigao svoj maksimum i da teško može računati na više zastupnika od sadašnjih sedam (sedmi je svježi HDZ-ov prebjeg Josip Salapić), pa je krenuo u osnivanje stranaka čije ime počinje s Hrvatski demokratski sabor, čemu se dodaje regionalni sufiks - Dalmacije, Like, Istre, Zagorja…. Prvi je već osnovan u Dalmaciji, na čelu mu je Boris Gabela, a regionalne stranke sličnog naziva trebale bi biti osnovane i u Lici te drugim hrvatskim regijama.
Svi pod kišobran
Zamisao je da te regionalne stranke, osnovane po uzoru na Glavašev HDSSB, u konačnici uđu pod kišobran krovne stranke, čije bi sjedište bilo u Zagrebu.
Izborni uspjeh bi određivao i sastav Vlade
Uspije li HDSD na izborima postići i približan rezultat onome HDSSB-a u Slavoniji (na zadnjim su izborima osvojili šest zastupničkih mjesta), bila bi to ozbiljna politička snaga bez koje ni HDZ ni SDP ne bi mogli sastaviti neku buduću Vladu.
Okupljanje regionalnih stranaka, koje same ne mogu biti ozbiljniji politički čimbenik, nije nepoznata politička praksa. U našem najbližem susjedstvu postoje Ujedinjeni regioni Srbije (URS), politički savez nacionalnih, regionalnih i lokalnih stranaka osnovan 2010., na čijem je čelu Mlađan Dinkić, ministar gospodarstva i regionalnog razvoja u prošloj srbijanskoj Vladi. Na svibanjskim izborima u Srbiji URS je osvojio 16 poslaničkih mandata u Skupštini Srbije i u igri je, kao koalicijski partner DS-a, za novi srbijanski parlament. I HDSSB i URS imaju vrlo slične političke ciljeve: regionalizaciju zemlje, te decentralizaciju i raspoređivanje državnih institucija i izvan glavnoga grada