U nastavku donosimo:
- što pokazuju prve procjene DZS-a i Eurostata o srpanjskoj inflaciji te gdje je vidljivo olakšanje za kućne budžete
- kretanja u kategoriji hrane i zašto to ima veći učinak na domaćinstva nego u većini zemalja eurozone
- koje komponente, posebno usluge i energija, trenutno najviše guraju ukupnu stopu
- objašnjenja rasta cijena usluga: utjecaj plaća, turizma i strukturne konvergencije
- što nova kretanja znače za nadolazeće Vladine mjere i očekivanja oko fiskalne amortizacije
Državni zavod za statistiku i Eurostat objavili su prvu procjenu inflacije za srpanj, i vijesti su bolje nego prošlomjesečne, čak dobre za siromašnije.
Potrošačke su cijene na godišnjoj razini više za 3,9 posto prema nacionalnom indeksu, odnosno 3,6 posto prema harmoniziranom indeksu koji se koristi za usporedbu unutar eurozone, što su i dalje previsoke brojke, ali obje su osjetno niže nego proteklih mjeseci.
Nakon travanjskog vrhunca od 5,4 posto, harmonizirana je stopa osjetno pala, a Hrvatska je na Eurostatovoj ljestvici europodručja skliznula s trećega mjesta u lipnju na peto u srpnju. Više se ne možemo „pohvaliti“ da smo šampioni poskupljenja, dobitnici jedne od „medalja“. Razmak prema prosjeku europodručja, koji je iznosio 2,9 posto, prepolovio se s 1,4 postotna boda u li...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....