Da su dizanje cijena i visoke zarade kompanija u prošloj godini bile ključan faktor u stvaranju inflacije, postalo je jasno početkom ožujka kada su se pojavili podaci i analize relevantnih europskih institucija, uključujući Europsku središnju banku.
Potiho je o tome progovorila i Hrvatska narodna banka tako da je na svojim službenim stranicama objavila izlaganje guvernera Borisa Vujčića održano 17. travnja na University Club of New York.
Ondje se nalazi i graf pod nazivom "GDP deflator" koji donosi strukturu prošlogodišnje inflacije u Hrvatskoj. Već letimičan pogled upućuje na to da dominiraju profitne marže kompanija.
Tvrtke ili radnici
U HNB-u pojašnjavaju da se rezultati odnose na domaću komponentu inflacije, te da je riječ o istoj metodologiji koju je koristio i ESB za europodručje.
Pokazatelj cjenovnih kretanja je "deflator BDP-a", a obuhvaća cijene svih finalnih proizvoda koje je proizvelo domaće gospodarstvo, dok se potrošačke cijene odnose na robe i usluge koje konzumiraju potrošači.
U svakom slučaju, ta domaća inflacija "teži" oko 8,5 posto ili četiri petine ukupne inflacije koja je lani iznosila 10,8 posto.
S 5,1 postotnim bodom pridonio joj je "jedinični profit", dok mu je godinu prije udjel bio 1,1 postotni bod. Jedinični troškovi rada u domaćoj inflaciji sudjelovali su s 1,5 postotnim bodom (u 2021. -0,9), a porezi s 2,2 posto.
Što to zapravo znači pojasnio je krajem prošlog mjeseca ESB u tekstu objavljenom na svojim stranicama, a u kojem se postavlja pitanje jesu li domaćoj inflaciji više pridonijele tvrtke ili radnici.
Više od prosjeka
U uvjetima visokih cijena energenata poduzeća su nastojala zaštititi profitne marže podizanjem cijena, pa i iznad onoga što bi bilo opravdano višim ulaznim troškovima.
"Jedinična dobit", navodi ESB, pridonijela je više od polovice domaćim cjenovnim pritiscima u četvrtom tromjesečju prošle godine.
Kada je riječ o radnicima koji su nastojali ishoditi veće plaće kako bi nadoknadili njihov realni pad zbog viših cijena, analiza je pokazala da je njihov doprinos inflaciji bio manji od polovice. Da se domaća poduzeća nisu sustezala u dizanju cijena svojih proizvoda, više je nego očito, a prve neslužbene analize upućuju da je u prošloj godini dobit tvrtki izlistanih na burzi rasla za oko 50 posto.
To ujedno znači da bi država mogla ubrati solidne prihode od ekstradobiti. Konačne podatke o poslovanju poduzetnika u prošloj godini Fina će objaviti u svibnju.
Graf koji je guverner prezentirao akademskoj publici u New Yorku upućuje na to da su se poslovne politike kompanija dosta razlikovale od zemlje do zemlje: hrvatska poduzeća znatno su više iskoristila situaciju neizvjesnosti za dizanje cijena nego što je to prosjek europodručja, a osobito Njemačke i Francuske.