Stručnjak za ustavno pravo Branko Smerdel gostovao je u HRT-ovoj emisiji Intervju tjedna gdje je, osvrćući se na nedavnu izjavu ustavne ekspertice Sanje Barić da su 'referendumi u Hrvatskoj opasni, umjesto da budu vrijedna sredstva za život zajednice', rekao da su referendumi 'uvijek opasni ako nisu regulirani te da je demokracija je vladavina većine, uz uvjet poštivanja prava manjina'.
- Demokracija se mora kombinirati s Ustavom. Svačija su prava Ustavom ograničena, pa i prava naroda na neposrednom odlučivanju, rekao je Smerdel.
- Dok se ne regulira referendum, sve je moguće. Ideja o referendumu o pobačaju je bila lansirana prije ideje referenduma o obitelji. Usporedite broj pobačaja s brojem katoličkih brakova i vidjet ćete da se ljudi ne drže kanona. Odluka Ustavnog suda ustvari prevodi na pravni jezik ono što Plenković govori: Veliko zlo koje regulira komunistički zakon, ali za Boga miloga nećemo dirati taj komunistički zakon.
Smerdel se dotaknuo izjava Inicijative Narod odlučuje i inicijative za povlačenje Istanbulske konvencije u kojima su ustvrdili da su prikupili dovoljan broj potpisa za provedbu referenduma.
- Što se struke tiče - nije točno da su inicijative prikupile dovoljan broj potpisa. Oni su proglasili da imaju potpise, a nisu ih ni predali. Godine 2010. kad je bila inicijativa oko Zakona o radu onda je ministar čak obećao i grafološku analizu 800 tisuća potpisa, rekao je ustavni stručnjak.
- Kad je institucija uvedena 2000. prva je inicijativa (za zaštitu Domovinskog rata i prekidu suradnje s Haškim sudom) također proglasila da ima potpise, ali to nije nikad provjeravano i pušteno je da 'odumre po logici da nema zakona'. Inzistiram na tome da se poštuje procedura. Pravni princip mora doći puno više doći do izražaja. Vlast i Vlada trebali su pokazati puno više obzira prema Ustavu, pravu i zakonu, rekao je.
- Institucija referenduma u zakon je uvedena je 2001. i tad je, unatoč upozorenjima struke, u propisu stajalo kako se na referendumu može odlučivati o svakom pitanju iz nadležnosti Sabora. Godine 2002. postalo je jasno da je to nemoguće i izmijenjen je Ustavni zakon prema kojemu je odluka o mogućem referendumu prepuštena Ustavnom sudu, nastavio je Smerdel.
- Pogrešna je interpretacija predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića da oni mogu donijeti odluku samo ako im upit pošalje Sabor. Ako su prije četiri godine intervenirali u pitanje prikupljanja potpisa oko ustavne definicije braka, s upozorenjem vlastima - onda se to zove presedan i taj ih presedan obvezuje, smatra Smerdel.
Smerdel je dodao kako u Ustavnom sudu sjede barem četiri suca za koje će protivnici tražiti izuzeće - to su Mato Arlović, Josip Leko, Ingrid Antičević Marinović i Davorin Mlakar.
Smerdel je rekao kako je mislio da će se po pitanju referenduma nakon 2010. stručnjake više uvažavati. - To ima veze s tradicijama. Neke države koliko god bile napredne, na ustavnom području ne mogu same sa sobom izaći na kraj. Primjerice, Italija. Mogu se pozvati na sociiologa Tomašića da je to 'rezultat gorštačke orijentacije u populaciji koja je skloniija borbi nego pridržavanju pravilima'. Ustav se i danas shvaća kao pitanje ustavnih pravnika i par ludih profesora, ali Ustav se tiče svih. To je prva shvatila grupacija koju vodi gospođa Željka Markić, kaže Smerdel.
Povlačenje Istanbulske konvencije po njegovu mišljenju - nije moguće.
- Radi se o međunarodnom instrumentu za koji vrijedi da se potpisuje nakon što su unutarnja pitanja uređena i za to se ne mogu prikupljati potpisi."
Smerdel je naglasio kako on još od 2010. godine inzistira na tezi da Hrvatska uopće nema uvjeta za održavanje referenduma. Za nagradu su ga, kaže, izbacili iz Odbora za Ustav. Osvrćući se na inicijativu 'Narod odlučuje' o promjenama izbornog sustava Smerdel je postavio za njega 'stravično važno pitanje': - Možete održati demokratski konstitucionalistički ustavni sustav, ili ga možete prepustiti volji mase.
Kao primjer rušenja sustava naveo je primjer Živog zida koji je najavio da će, ako dođe na vlast, ukinuti Ustavni sud te da će Hrvatsku izvesti iz NATO-a i EU.