Rješavanje najslabijih točaka: željeznice u centru, obale Save, nastavka potkove ključ je za Zagreb 21. stoljeća
Niz različitih stručnjaka godinu dana radio je na izradi nove vizije Zagreba kao metropole u 21. stoljeću pod nazivom “Integrirani grad”. Studija po prvi puta objedinjuje arhitektonsko, urbanističko i prometno promišljanje prostornog razvoja grada i ne čudi da je izazvala velik interes javnosti. Mi vam predstavljamo glavne generatore razvoja Zagreba. Oni predlažu rješavanje najslabijih točaka u gradu: željeznice u centru, sablasno praznog prostora oko Save, dugo predlaganog nastavka Lenucijeve potkove, koja sad završava na Željezničkom kolodovoru....
Znam da su mnogi kad su vidjeli moj projekt pomislili: gdje živi ovaj čovjek? Ja im odgovaram: u svijetu u kojemu vjerujem da se iz krize možemo izvući kvalitetnim i konkretnim planovima. Potreban nam je novi optimizam - kaže arhitekt Nenad Fabijanić.
Obračun sa slabim točkama
Malo je koji projekt izazvao toliki interes koliko studija “Integrirani grad” arhitekta Nenada Fabijanića i njegovih kolega, izložena u galeriji Forum. Što je razumljivo s obzirom na to da je predstavljena vizija Zagreba koji bi se obračunala s njegovim najslabijim točkama. Predlažu i nove građevine, poput pravnog fakulteta preko puta NSK, zgrade opere, baleta, muzeja arhitekture, dizajna i fotografije...
Pedesetdevetogodišnji Fabijanić netipičan je arhitekt, onaj koji nije zatvoren u uske okvire svoje profesije. Nije mu stran društveni angažman, često se glasno buni protiv neke teme koja ga istinski i vidljivo iživcira, o njegovu velikom prijateljstvu sa slikarom poetskih oblika Ivom Šebaljem govori i zajednička monografija, dok čestom suradnjom sa Snješkom Knežević demantira tezu o uvriježenom animozitetu između arhitekata i povjesničara umjetnosti. - Samo slabo obrazovani mediokriteti mogu odbiti suradnju s povjesničarima, oni su i izmislili taj animozitet. Uz uvjet da su ti povjesničari kreativni, a ne zatvoreni u svoje uske okvire.
Nenad Fabijanić
Integrator grada
Igrališta na nadvožnjaku
Nagrađen je za javne trgove, a ima ih niz, od Umaga do Paga, za interijer Ban caffea u Zagrebu... Osim urbanizmom, interijerima i arhitekturom, bavi se i scenografijom, teorijom, profesor je na Arhitektonskom fakultetu...
No, odbija tezu da je renesansni čovjek: - Iza sebe imam 35 godina iskustva i znam iza čega mogu stajati. U Zagrebu se prema njegovu projektu gradi zgrada Hrvatske biskupske konferencije. Pobijedio je i na natječaju za uređenje prostora Trga Franje Tuđmana. Ideja za “Integrirani grad” pala mu je na pamet dok je radio na rješavanju tog trga.
- Naš je projekt poput matematičke jednadžbe: ako se jedna nepoznanica riješi, riješit će se sve. Kada se promijeni osnovna infrastruktura, možemo zvati brojne arhitekte da riješe pojedine natječaje, bit će u najmanju ruku 20 tema. Imamo kvalitetne arhitekte u Hrvatskoj, no prijedlog je da se zovu i međunarodna imena. Imam garanciju Grada da ih ova ideja zaista zanima. Kao tim smo dovoljno dugo u arhitekturi i urbanizmu i imamo iskustva na temelju kojeg možemo procijeniti da nije riječ o još jednom projektu koji ostaje u ladicama. Vjerujem da će projekt prepoznati i Europa.
Fabijanić ističe da na nadvožnjacima može biti raznog sadržaja, dječjih igrališta, parkova... dovoljno je pogledati javni prostor koji je nastao na nadvožnjaku High Line u New Yorku. Dobro su rješeni javni prostori u Antwerpenu, Bruxellesu, Beogradu... No, napominjem da je naš projekt autentičan, nije trčanje ni za kim - kaže Fabijanić. Na pitanje je li riječ o njegovom životnom projektu, odgovara da nije, budući da je niz autora radio na projektu, no nadodaje kako je riječ o rješenju njegove životne opsesije.
Snješka Knežević
Povjesničarka urbanističkih problema grada
Dr. Snješka Knežević na “Integriranom gradu” radila je kao istaknuta povjesničarka umjetnosti i vrsna poznavateljica zagrebačkog urbanizma. Fabijanića poznaje cijeli život i s njim dugo blisko surađuje, pa je njihova nova suradnja bila logična.
Kod “Integriranog grada”, kaže Knežević, bitno je to što je zaštićen visoko vrijedan javni prostor, a napokon se rješava problem pruge koja je kočila spajanje sjevernog i južnog središta Zagreba.
- To je ključ za reurbanizaciju cijelog zapadnog dijela koji je periferiziran. Još se u natječajima 1978./’79. razmišljalo o kontaktu tog dijela grada s Trešnjevkom, ali to se zbog urbanističko-ideoloških sukoba nije realiziralo.
Park u Trešnjevci
Ovo je studija koja rješeva stoljetni infrastrukturni problem, ne znam ima li nešto što je važnije za Zagreb - kaže Knežević.
Sada bi se napokon trebao početi rješavati i problem odnosa Grada i Hrvatskih željeznica.
Važno je naglasiti da to nije projekt izgradnje, kaže Knežević, nego projekt koji pokazuje kako bi to područje moglo izgledati i riječ je o formiranju dviju osi. Osim toga, projekt predviđa više javnih natječaja.
- Javni prostori privlače investitore i generatori su razvoja. Stalno slušamo o izgradnji, unutar blokova, na sjeveru, na Radničkoj, a ovo je strateški plan koji na važnosti javnog prostora temelji razvoj u budućnosti. On je ključ rješenja i za Gredelj, a ne moram vam ni govoriti što će značiti za Trešnjevku koja dobiva veliki javni sportski park - kaže Knežević.
Gredelj kao premosnica
U budućnosti bi se trebao realizirati ogroman prostor bivše tvornice Gredelj, koji bi trebao biti mjesto premosnice Donjega grada i novog centra u Trnju.
- Posljednji je trenutak da se o tome počne razgovarati. Ne bi se smjelo dopustiti da se tamo izgrade privatne građevine - upozorava Knežević.
Damir Pološki
Ideolog metroa vrijednog 800 milijuna eura
Dr. Damir Pološki, suradnik Građevinskog fakulteta u Zagrebu i profesor na Tehničkom veleučilištu, voditelj je tima prometnih stručnjaka koji su u projektu “Integrirani grad” zamislili da se željeznička pruga, koja već 150 godina presijeca središte grada na pola, izmijesti pod zemlju, s čime bi se oslobodile javne površine, cestovni i željeznički promet bi se odvojili i postali sigurniji, a ovo rješenje ekološki je prihvatljivije nego podizanje pruge iznad zemlje.
Prometno rješenje koje predlaže Pološki stajalo bi oko 550 milijuna eura, a sredstva bi se mogla osigurati iz fondova Europske Unije. Mađari su, primjerice, upravo iz strukturnih fondova dobili 800 milijuna eura bespovratno za nadogradnju svog metroa.
- Na ulazu pruge pod zemlju, kod produžene Vrapčanske bila bi četiri kolosijeka, kao i na izlazu kod Heinzelove, te na jugu kod Savske. Šest bi kolosijeka bilo na Zapadnom kolodvoru, a na Glavnom kolodvoru osam. Pruga bi se pod zemlju spustila duž 7,5 kilometara, peroni bi se nalazili na razini -2, a na razini -1 bili bi komercijalni i komunikacijski sadržaji - objasnio je Pološki.
Takva rješenja, kaže, uobičajena su u Europi. Primjeri su u Bruxellesu, Antwerpenu, Berlinu, ali i u Beogradu.
Pološkome ovo nije prva suradnja s prof. Fabijanićem. Znaju se niz godina, a zajedno su radili na projektu tunela kroz Medvednicu i na prometnom planu Zagreba. Prema njegovu mišljenju, u realizaciju metroa bi se trebalo krenuti odmah poslije “Integriranog grada”.
Jadranka Veselić
Strateg iz uprave Grada
Arhitektica Jadranka Veselić Bruvo na čelo Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada došla je prije dvije godine, a od tada sa svojim suradnicima radi na projektu dugoročne razvojne strategije Zagreba, tzv. ZagrebPlana. S Fabijanićem su se odlučili na suradnju jer smatraju da je on eminentan stručnjak za uređenje javnih prostora.
Zagreb potiče suradnju s onima koji već dugi niz godina promišljaju ovaj prostor.
- Autori studije razradili su početni koncept, tako da je rezultat njihova rada prijedlog kompleksne prostorne strukture u kojoj se prepoznaju povijesne matrice te izrađeno jedinstvo prostora - rekla je J. Veselić Bruvo.
Idejna polazišta studije dominantna je uloga otvorenog javnog prostora i novo rješenje željezničkog prometa.
- Cilj je povezivanje triju trgova u višedijelni javni potez najvišeg urbaniteta koji ponovno afirmira uzdužnu os sjever - jug premošćivanjem naizgled nepremostive barijere ili, “povezivanje dviju periferija” - ustvrdila je J. Veselić Bruvo te naglasila kako je to prva studija koja se bavi uređenjem velikih javnih gradskih prostora, gdje je postignuta sinergija stručnjaka iz različitih područja.
Grad planira na sličan način promišljati i druge žarišne lokacije, poput poteza Gredelj - Paromlin, bloka Badel, kompleksa Zagrepčanka, Zoološkog vrta, Termi, Remize, Obrtničkog centra, Savice, Kongresnog centra i Zagrebačkog velesajma.