Danas 31-godišnji Branimir Ćurak iz Okruga Gornjeg prije četiri godine borio se za život nakon prometne nesreće koju je uzrokovao vozač kamiona, oduzevši mu prednost. Branimir je preživio, ali je ostao vezan uz invalidska kolica, a nakon što je tri godine bio na bolovanju, komisija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) utvrdila mu je opću nesposobnost i odobrila invalidsku mirovinu, piše Slobodna Dalmacija .
Branimiru, koji je do nesreće radio kao autolakirer u jednoj radionici u Kaštel Lukšiću, teško je, međutim, padala činjenica da mora sjediti kod kuće besposlen, pa je završio dodatnu edukaciju, želeći prekinuti mirovinu, kako barem neko vrijeme ne bi živio na državnoj grbači.
Javio se, stoga, na natječaj za web-administratora i prije dva mjeseca dobio posao. Sreća zbog te vijesti je, međutim, kratko trajala jer je s Mirovinskog stiglo objašnjenje kako mu novo zaposlenje neće ulaziti u radni staž, kao svim ostalim zaposlenicima, pa je Branimir na koncu odustao od tog posla.
- Prije nesreće imao sam devet godina radnog staža, čemu treba pribrojiti i one tri godine koje sam proveo na bolovanju. Bio sam, dakle, u invalidskoj mirovini, no želio sam raditi. Moj motiv je bio da se kroz rad borim za osobe s invaliditetom kako bi se i mi integrirali u društvo kao ravnopravni građani, odnosno kao radno aktivni i sposobni čimbenici društva. A računao sam i da bih, s dodatnim godinama radnog staža, mogao povećati svoju buduću mirovinu za 100, 200 kuna, što bi mi, u svakom slučaju, dobro došlo. Interesirao sam se stoga na Mirovinskom što trebam napraviti i ondje sam doznao kako u slučaju zapošljavanja gubim sva prava - pravo na mirovinu, invalidninu, te da mi se, što je posve nelogično, godine staža neće obračunavati za mirovinu, iako bi moji poslodavci morali plaćati doprinos - ističe Branimir.
Ispaštaju zbog varalica
A poslodavci su trebali biti Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije (MUOSID) i Udruga za rehabilitaciju i edukaciju “Visoki jablani”, koji zajednički provode projekt “Drugo lice invalidnosti”, koji sufinancira Europska unija novcem iz Europskog socijalnog fonda te Vlada RH, preko Ureda za udruge.
Cilj projekta je unapređenje mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom (kroz motiviranje poslodavaca, te pružanje potpore osobama invaliditetom na slobodnom tržištu rada), a jedna od aktivnosti na projektu bila je i zapošljavanje dviju osoba s invaliditetom na poslovima web-administratora na stranici “drugo-lice-invalidnosti.org”. Branimir je, dakle, trebao biti jedan od dvojice administratora.
- Bio je među najboljima na natječaju, ali je, eto, na žalost, odustao jer zaposlenje, pod ovakvim okolnostima, nema svrhe. Iskreno, nisam mogao zamisliti da se nešto ovakvo može dogoditi, da su naši zakoni ovoliko destimulirajući za osobe s invaliditetom. Radimo na tome da podnesemo žalbu Ustavnom sudu - poručuje Ante Raos, predsjednik MUOSID-a.
Raos navodi i kako su, zbog Branimirova slučaja, tražili dodatno tumačenje od HZMO-a, a u odgovoru koji su dobili potvrđeno je da se staž ne bi računao, ali da bi se doprinosi morali uplaćivati, pa predsjednik MUOSID-a postavlja i pitanje za što bi se koristio novac iz uplaćenog doprinisa.
U odgovoru se navodi i da bi, u slučaju da se osoba koja je umirovljena zbog opće nesposobnosti ipak zaposli, bila nužna revizija invalidnosti, a Raos komentira kako u tom slučaju Branimir sigurno ne bi dobio mirovinu pod istim uvjetima. Vjerojatno bi, smatra Raos, dobio invalidninu u iznosu od 1250 kuna, što je upola manje od iznosa mirovine, pa bi država, ukazuje, na taj način uštedjela.
- Nemamo, naravno, ništa protiv revizije, ali pri tome treba voditi računa da ako je država utvrdila nečiju invalidnost i osnovom toga mu odredila mirovinu, onda se toj osobi, čije je stanje isto kao i prije revizije, ne smiju oduzimati stečena prava jer se na taj način krše Ustav RH i Konvencija UN-a. Dakle, istinske osobe s invaliditetom opet bi trebale ispaštati zbog onih koji su na kriminalan način stekli neka prava zbog statusa invalida, uključujući i mirovinu - poručuje Raos.
Greške u koracima
Greška je u tome što HZMO utvrđuje nečiju trajnu nesposobnost za rad, umjesto da se kod osobe s invaliditetom u obzir uzima preostala radna sposobnost i da se ta osoba pokuša pripremiti za neko novo zanimanje, kako bi se mogla integrirati kroz zapošljavanje i rad - naglašava Ante Raos.
Staž za ukras
U slučaju zaposlenja umirovljenika koji je korisnik invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti, radni staž koji je navršen iza umirovljenja, a za koji je plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje, priznaje se kao staž osiguranja, ali nema ponovnog obračuna invalidske mirovine jer se staž za određivanje konkretne mirovine računa do dana invalidnosti, odnosno utvrđenog potpunoga gubitka radne sposobnosti, stoji, među ostalim, u odgovoru koji je MUOSID dobio iz HZMO-a.