Očaravajuća Plitvička jezera i Korana koja izvire u njihovim slapovima. Misteriozna Zrmanja i jednako tajanstvena vrila Gacke. Tirkizna Slunjčica i "rijeka svijetla", Cetina. Neukroćena Una, bajkama opjevana Dobra, Krupin Deveterac i sedrene barijere Krke. Zelenilom okružena Mrežnica. Moćni Dunav, Drava i Sava. Sjetna Mura. Mutni tirkiz Vranskog jezera, u oštrom kontrastu s duboko plavim Jadranskog mora.... Sretni smo. Ali doista.
Naime, na malenom području Hrvatske "stisnula" su se svakakva čuda prirode - od moćnih i skrovitih izvora do hitrih ili pak potpuno lijenih nijansi plave i zelene... Lako nam je u tom smislu, i to vrijedi priznati. Priroda nam je dala osnovu za lijep i bezbrižan život, u kojem nam je voda nadohvat ruke, u velikom, zasad još uvijek neograničenom obilju. Naime, nije svuda tako. Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu i dalje nema pristup vodi za ljudsku potrošnju. A upravo od vode sve kreće - i naselja i plodni nasadi koji osiguravaju kvalitetnu hrane, i obilje ribe i ljetno osvježenje i veselje i cika djece koje ga prate.
Hrvatska je, dakle, bogatija nego što misli. A njezino bogatstvo, koje tako često uzimamo zdravo za gotovo sve dok nas u nekom hotelu na nekom drugom kraju svijeta ne dočeka upozorenje da voda iz slavine nije za piće - prepoznaje i globalna statistika.
Hrvatska, pokazuju brojke, ima najviše zaliha pitke vode po glavi stanovnika u Europskoj uniji, s prosječno 27.330 metara kubičnih po osobi. Visoko kotira i u UNESCO-voj statistici. Prema izvješću o dostupnosti vode i bogatstvu izvora, Hrvatska je među prvih pet zemalja Europe i među 40-ak vodom najbogatijih zemalja u svijetu.
No postoji i druga strana medalje, u kojoj i mi - mogli bismo se nazvati miljenici prirode - imamo prste. Naime, svake minute diljem svijeta kupuju se milijuni plastičnih boca, a svake godine potrošimo čak pet trilijuna jednokratnih plastičnih vrećica. I najgore od svega, to je samo mali dio ukupne količine otpada koji proizvodimo, a koji na kraju završi upravo tamo gdje nikako ne bi trebao - u jezerima, potocima i rijekama te morima.
Naime, procjenjuje se da u morima godišnje završi oko 13 milijuna tona plastičnog otpada. Do 2050. godine, ako nastavimo kao dosad, količina plastike nadmašit će količinu ribe. Istraživanja iz 2015. godine (a sad može biti samo još gore) pokazala su da se u Sredozemlju, koje slovi kao jedno od najzagađenijih mora u svijetu, na svaka četiri metra četvorna može pronaći komad plastike. Pronađena je i na dubokih 3000 metara....
Kako, dakle, pomiriti te dvije strane medalje? Odgovor leži u osobnoj odgovornosti. U trudu da osvijestimo i cijenimo ono što imamo, i to svaki put kad odvrnemo slavinu ili pak uživamo u brzacima, hipnotizirajućoj mirnoći toka ili razigranosti slapova. I da ih ostavimo takve kakvi jesu, bez novog komada plastike...
Problem prekomjernog otpada od ambalaže prepoznale su i brojne velike tvrtke, poput Coca-Cole, koje pokušavaju smanjiti vlastiti negativan utjecaj na okoliš. Samo u Hrvatskoj, tvrtka Coca-Cola HBC Hrvatska je u deset godina smanjila ukupnu upotrebu plastike za jednu četvrtinu. Uspjeli su to, navode, zahvaljujući novim, lakšim bocama koje su razvili sa svojim dobavljačima i partnerima. Provedbom programa upotrebe laganih materijala uveli su novi, kraći tip navojnog dijela plastične boce, što je omogućilo smanjenje težine plastičnih zatvarača na bocama za do 15 posto. Voda Römerquelle prva je voda na hrvatskome tržištu koja je sa svojim cjelokupnim asortimanom već dvije godine dostupna isključivo u bocama od 100 posto reciklirane plastike, a čak 99,9 posto primarne ambalaže tvrtke Coca-Cola HBC može se reciklirati.
Uz to, Coca-Cola je 2018. pokrenula projekt "Od izvora do mora" kojim potiče i promiče akcije čišćenja područja uz hrvatske vode, rijeke, jezera i obalu Jadranskog mora, od ambalažnog otpada te potiče na njegovo primjereno odlaganje i čuvanje vodnoga bogatstva.
Projekt Od izvora do mora prati sveobuhvatan višegodišnji projekt Svijet bez otpada koji počiva na trima strateškim stupovima s jasnim ciljevima i rokovima. Prvi je cilj da se do 2025. sva primarna ambalaža može u potpunosti reciklirati. Drugi je da udio recikliranih materijala u primarnoj ambalaži do 2030. iznosi najmanje 50 posto. Cilj je i do 2030. prikupiti i reciklirati istu količinu boca i limenki koju Coca-Cola stavlja na tržište.
