SVJETSKI PROGRAM

Naši mladi ekonomisti primljeni kao sudionici programa ‘Franjina ekonomija‘

‘Mi smo novi poredak. Kapitalizam je potrošen, a naša je misija reformirati ekonomiju, da svima bude dobro‘, tvrde

- Obavijestili su nas mailom. Još čuvam snimku zaslona. Ne mogu opisati koliko sam se obradovala, ali sam nadasve bila zahvalna Gospodinu jer sam znala da će ovo povući mnoga srca - ispričala nam je to 32-godišnja redovnica Antonia Čobanov, jedna od troje naših mladih ekonomskih nada koji su primljeni kao sudionici svjetskog programa pape Franje - "Franjina ekonomija".

Papa Franjo se, potaknut trenutnom koronakrizom i tražeći novi odgovor na potrošenost kapitalizma, namjerio nanovo osmisliti i reformirati ekonomiju. U svojem je govoru od prošle subote iz Bazilike Sv. Franje u Asizu poručio da sadašnji ekonomski model samo ganja profit i ne brine o učincima na Zemlju. Stoga, kaže, "ne bismo trebali glumiti prosvijećenu elitu, već predložiti ekonomski model koji će svima biti na dobrobit".

Čobanov se tu pokazala kao izvrstan kandidat. Uz to što je časna sestra iz Samostana Svete Obitelji sestara Služavki Malog Isusa u Metkoviću, ona je i diplomirana ekonomistica. Diplomirala je na temi financijske pismenosti. Na pitanje kako to da se redovnica baš našla u financijama, Čobanov kaže da je došla iz poduzetničke obitelji, ali i da je shvatila da tim znanjima može pomoći u zajednici.

- Svatko od nas može djelovati na individualnoj razini, prema zahtjevima pape Franje. Naravno, važne su i globalne ideje koje smo raspravljali u sklopu programa "Franjine ekonomije", ali može se djelovati na ekonomiju i tako da se pomogne svojim najbližima da srede svoje financije, da se u zajednici i školi osvještava važnost financijske pismenosti - govori.

Uglavnom, to je bio i jedan od kriterija pape Franje za izbor "ekonomista". Još lani je tražio mlade ljude, do 35 godina, koji nisu pripadnici trenutnih ekonomskih struktura, a već imaju neke projekte i rezultate iza sebe. Izabrano je njih dvije tisuće. Redom mladi znanstvenici, inovatori i poduzetnici iz 120 zemalja svijeta. Oni su pozvani da osmisle novi ekonomski model budućnosti, temeljen na kršćanskim vrijednostima.

image
Redovnica i ekonomistica, časna cestra Antonija Čobanov
 
Vojko Basic

Provodio se proces selekcije

Iz Hrvatske, osim Čobanov, u program je primljen još i Zagrepčanin Zoran Rajn, predsjednik Centra za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR), i Ingrid Omerzo, ekonomistica i predsjednica hrvatskog HUB-a Economy of Francesco iz Križevaca. Svatko od njih je sudjelovao iz svojeg područja ekspertize - tehnologije, financija i poduzetništva.

- Ideja događaja The Economy of Francesco je da sudionici kreiraju rješenja za stvaranje pravednijeg, uključivijeg i održivijeg svijeta. Sudionici su bili podijeljeni u 12 grupa, a tijekom tri dana trajanja događaja svaka je grupa prezentirala vlastite preporuke na kojima je radila posljednjih godinu dana. Važno je naglasiti da završetak događaja u subotu nije kraj nego početak cijele priče jer će se suradnja između sudionika i organizacija aktivnosti i dalje nastaviti - ispričao nam je Zoran Rajn.

Osim toga, potvrdio nam je da uopće ući u krug od dvije tisuće mladih stručnjaka nije baš jednostavno. Provodio se proces selekcije, a navodno se prijavilo i više od deset tisuća mladih željnih sudjelovanja. Svaki je sudionik, osim visokog obrazovanja, morao imati i neki konkretan rad, projekt ili ideju na kojoj se već dokazao.

Rajn se, primjerice, posljednjih deset godina bavi društvenim inovacijama i crowdfundingom. Diplomirani je pravnik koji je 2012. pokrenuo Centar za društvene inovacije i održivi razvoj, društveno poduzeće koje je dosad sudjelovalo u više od 50 društveno korisnih projekata, primjerice, registra humanitarne pomoći, crowdfunding platforme za pomoć potrebitima koja je transparentna i efikasna.

Na tragu je to ideje pape Franje koji kaže da društvo danas "čini sve za ljude, a zapravo ništa zajedno s ljudima, a to nije prihvatljivo". 

Papin zahtjev prerastao u pokret

Uglavnom, kako su nam potvrdili sugovornici, Papin zahtjev za promjenom ekonomije sada je prerastao u pokret. U skladu s etiketom komunista koju mu oponenti često prilijepe, Papa je pozvao na preokret "životnog stila", preokret modela proizvodnje i potrošnje, promjenu "struktura moći koje sada upravljaju društvom" i uključivanje siromašnih. "Franjina ekonomija" prema tome bi bila neki novi ekonomski model budućnosti temeljen na katoličkim vrijednostima i socijalnom nauku Crkve.

Nakon što su ti mladi prošli tjedan, u sklopu trodnevnog programa "Franjine ekonomije", jedni drugima prezentirali svoja otkrića, vizije i diskutirali različita rješenja za "novu ekonomiju", izašli su i s 12 zahtjeva, konkretnih točaka - ono što hitno traže od svjetskih lidera. Prvi je zahtjev, usporite! Utrka najjačih svjetskih sila za premoći "guši zemlje". Također, želimo li pomoći slabije razvijenim zemljama, napredna se tehnologija mora besplatno dijeliti među zemljama, a dobra kao što je voda, šume i oceani moraju biti zajedničko globalno vlasništvo. No našli su se tu i neki oštriji zahtjevi, primjerice, hitno ukidanje poreznih oaza za bogataše, uvođenje neovisnih etičkih tijela u bankama, kao i uklanjanje svih ekonomskih ideologija koje drže da su siromašni sami krivi za svoju nesreću.

Kako su nam objasnili naši sugovornici, svih 12 zahtjeva dolaze iz 12 različitih područja. Nazvali su ih "12 sela", a sastoje se od, među ostalima, financija i čovječanstva, rada i brige, energije i siromaštva... Rajn, primjerice, koji se i u radu svojeg Centra za društvene inovacije iscrpno bavi time kako tehnologija može pomoći ljudima, izravnati teren i omogućiti pristup kapitalu svima, kaže da je razlog njegova uključenja to što kao društvo "imamo sve tehnološke pretpostavke da riješimo društvene probleme, ali ništa ne poduzimamo".

image
Zoran Rajn, predsjednik Centar za društvene inovacije i održivi razvoj
Srdjan Vrancic/Cropix

- Tehnološki napredak stvorio je iluziju uspješnosti modernog društva, no ono je duboko neuspješno, možda najneuspješnije ikad. Zato sam i htio prezentirati mogućnosti koje pruža crowdfunding kao moderan i moćan alat za financiranje projekata i stvaranje društva jednakih prilika - ispričao nam je. On je bio uključen u dva tzv. sela, odnosno područja - financije i čovječanstvo te rad i briga. Zalagao se tu, osim za crowdfunding, i za promjenu modela poduzetništva. Kaže da se kao društvo moramo odmaknuti od klasičnog poduzetništva gdje se akteri na tržištu natječu tko će više zaraditi u društveno u kojem se ostvarena dobit koristi za rješavanje nekog društvenog problema.

A kako to učiniti? Rješenje je jednostavno - potrošači.

Poseban model financijskih edukacija

- Ovakva ekonomska reforma jednostavno može nastupiti. Sve što treba jest da potrošači razviju svijest o vlastitoj snazi, da kažnjavaju one poduzetnike koji ne stvaraju pozitivne učinke na društvo. Recimo, da kupuju lokalne i etične proizvode i usluge - objašnjava.

Na pitanje zašto misli da je katolička platforma, poput ove pape Franje, dobar način za kreiranje jedne nove ekonomije, on odgovara da "nijedan problem nije moguće riješiti na istoj razini svijesti koja ga je stvorila".

- Sve ideologije i sustavi koji su služili čovjeku, a da pritom nisu služili i Bogu su propali. Važno je osvijestiti činjenicu da je moguće imati projekt i poduzeće koje će biti u skladu s Božjim zapovijedima, usmjereno na dobro ljudi i okoliša, ali i dugoročno financijski održivo - izlaže.

Njegova kolegica na projektu Čobanov cijeloj problematici je pristupila s druge strane, a to je kako pomoći na osobnoj razini. Tako je unutar radne skupine Financije i čovječanstvo, u kojoj je bila i koordinatorica, zajedno sa stručnjacima iz cijelog svijeta osmislila jedan poseban model financijskih edukacija.

Kako sam se bavila financijskom pismenošću i podučavala mlade i studente o tome, onda smo napravili jedan jednostavan obrazac preko kojeg mladi i odrasli, u niz pitanja, mogu preispitati svoje osobne financije i vidjeti kako stoje. To im može reći je li im pametno ulaziti u kredit, kako bi trebali trošiti novac i trebaju li potražiti pomoć financijskog savjetnika - priča.

Inače, napominje, bio je to i jedan od zahtjeva pape Franje koji je zauzeo oštar stav da "sustavi pozajmljivanja novca dovode do siromaštva i ovisnosti". Prema njoj, do takvih situacija dolazi upravo zato što je u Hrvatskoj, ali i u svijetu, financijska pismenost na vrlo niskoj razini.

Na pitanje ne misli li da, usprkos cijelom trudu i angažmanu mladih stručnjaka, zahtjevi za promjenom ekonomskog modela ostaju popis lijepih želja i utopija, Čobanov odgovara da se s time ne slaže.

- Vjerujem da mnogima to tako zvuči, ali svatko od nas može djelovati na individualnoj razini. I cijeli ovaj projekt pape Franje prerastao je u jedan nevjerojatni pokret mladih ljudi koji je tek na svojem početku - zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2020 15:00