"Rođeni ubojice", film Olivera Stonea iz 1994. godine, poznat i pod engleskim naslovom "Natural Born Killers", prati priču o dvoje mladih ljudi, Mikiju i Malori, koji postaju serijski ubojice, a njihova se priča prenosi u medijima, glorificirajući ih i stvarajući svojevrsne idole. Srđan Mlađan, trostruki ubojica koji služi zatvorsku kaznu u Lepoglavi, odgledao je film nekoliko desetaka puta.
Tada, 90-ih, nije bilo nasilnih kompjutorskih igrica, a film je gledao na videokazeti. Postoji li poveznica između filma kojim je Mlađanu, tada tinejdžeru od oko 15 godina, "zapisao" ubilački kod, nikad nije do kraja razjašnjeno. No samo četiri godine kasnije, 1998., ono što je gledao na filmskom platnu pretvorio je u jezivu stvarnost. Prva žrtva bila je 16-godišnja sumještanka, a uslijedilo je drugo i treće ubojstvo.
Ovo je samo jedan, ali najupečatljiviji primjer koji pokazuje koliko je tanka granica između virtualnog i stvarnog svijeta nasilja. Da gledanje nasilnih sadržaja može negativno utjecati na oblikovanje osobnosti djece i tinejdžera, dokazano je brojnim znanstvenim istraživanjima. Nije bez razloga što postoje upozorenja da filmovi sa scenama nasilja nisu preporučljivi za djecu i mladež. I dok se ta pravila možda formalno poštuju, u stvarnosti smo svjedoci brojnih slučajeva u kojima nasilne igrice potiču nasilje, a sve je češća i potreba da se takvo nasilje dijeli na društvenim mrežama.
Nedavno smo svjedočili brutalnim scenama premlaćivanja dječaka na zagrebačkom Bundeku, kojeg su pretukli vršnjaci i to objavili na društvenoj mreži.
Kao što smo nedavno objavili, od rujna prošle godine do kraja travnja 2025. prijavljeno je 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici žrtve ili počinitelji vršnjačkog nasilja, što je u prosjeku gotovo pet slučajeva dnevno, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Prošle godine Ured pravobraniteljice za djecu zaprimio je 44 posto više prijava za vršnjačko nasilje nego 2023., ukupno 265 prijava nasilja u školama, od čega 210 zbog vršnjačkog nasilja.
Koliko je tih nedjela bilo potaknuto virtualnim nasiljem, statistika ne bilježi. O tome se može doznati tek iz pojedinačnih sudskih spisa, a informacije posjeduju stručnjaci koji rade s mladim nasilnicima. Jedna od njih je Matea Babić, viša stručna savjetnica i socijalna pedagoginja s Odjela za mladež zagrebačkog Županijskog suda.
Virtualni svijet i tehnologija donose brojne prednosti, no jednako tako i niz mana, jer se oslabljuju i smanjuju socijalni kontakti preko kojih dijete uči kako se zaštititi te kako prepoznati i razlikovati neverbalne znakove, koji čine čak 80% komunikacije. Statistički podaci ne potkrepljuju uvjerenje da maloljetnička delinkvencija raste - taj broj je uglavnom konstantan, a prije 10 do 15 godina čak je bio u opadanju. No, mentalno zdravlje mladih je izrazito zabrinjavajuće. Mladi su skloniji pasivnim oblicima poremećaja u ponašanju, razvijaju različite simptome mentalnih bolesti u vrlo ranoj dobi, češće se samoozljeđuju, ne vide smisao života, teško biraju zanimanja i buduće karijere. Sve je veći broj roditelja s popustljivim odgojnim stilom, koji, štiteći djecu od frustracija, ne ispunjavaju svoju roditeljsku ulogu i svrhu - pripremiti dijete za život. Kada se dijete suoči sa stvarnim životom, često zapada u apatična stanja s kojima se ne zna nositi, a za pomoć se često ne obraća stvarnim ljudima, nego virtualnom svijetu - svijetu u kojem se može prikazati kako želi, činiti što želi, pa čak i svoje frustracije projicirati na druge, nehotice počinivši niz kaznenih djela.
- Hrvatska je pri vrhu europskih ljestvica po broju kaznenih djela seksualnog nasilja putem virtualnih komunikacijskih kanala. Ponekad mladi to čine ne iz želje da smanje frustraciju, već iz prirodnih razvojnih pobuda mladalaštva - upoznavaju svoje tijelo, koje je u pubertetu sličnije tijelu odrasle osobe nego djeteta, žele se svidjeti i pokazati, razmjenjuju golišave fotografije koje drugi vršnjaci, ne znajući da time krše zakon, dalje prosljeđuju - kaže naša sugovornica.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....