ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo palo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju 0,4 posto na godišnjoj razini, već 10. kvartal zaredom, što je nešto veći pad nego što se očekivalo, ali znatno manji nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu pao 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 10. tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.
To je manji pad nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP potonuo 1,2 posto, ali nešto veći nego što se očekivalo.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao rast od 0,2 posto, dvoje stagnaciju, a ostali pad između 0,3 i 0,5 posto.
Prema rashodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a u prvom tromjesečju ostvaren je većim izvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju obujma prouzročen rastom uvoza roba.
Prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos rastu BDP-a ostvaren je u djelatnosti prerađivačke industrije, dok je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren u djelatnosti građevinarstva, priopćio je DZS.
Tako je recesija ušla u šestu gHrvatsko gospodarstvo palo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju 0,4 posto na godišnjoj razini, već 10. kvartal zaredom, što je nešto veći pad nego što se očekivalo, ali znatno manji nego u prethodnom kvartalu.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu pao 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je manji pad nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP potonuo 1,2 posto, ali nešto veći nego što se očekivalo.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo palo za 0,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao rast od 0,2 posto, dvoje stagnaciju, a ostali pad između 0,3 i 0,5 posto.
„Pad je očekivan. S jedne strane, na BDP pozitivno utječu trendovi u izvozu robu i industrijskom sektoru, no i dalje se smanjuju kapitalna ulaganja, na što ukazuje daljnji pad aktivnosti u građevinskom sektoru“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U prva tri mjeseca industrijska je proizvodnja porasla za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je izvoz skočio za 7,9 posto. S druge strane, u prva dva mjeseca obujam građevinskih radova bio je oko 10 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.
„Ekonomski indikatori za prvo tromjesečje upućuju na zaključak da je negativan doprinos došao prvenstveno od investicija i osobne potrošnje, dok su nepovoljna kretanja ublažena neto pozitivnim doprinosom izvoza roba i usluga te nastavkom potrošnje države, na što je upućivao i rast proračunskih rashoda u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
I dok je državna potrošnja vjerojatno porasla u odnosu na isto lanjsko razdoblje, nejasna je slika osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Naime, prema kalendarski prilagođenim podacima, promet u trgovini na malo u prva je tri mjeseca porastao oko 0,5 posto, no prema izvornim indeksima zabilježio je pad od otprilike 0,4 posto.
„Osobna potrošnja pod snažnim je utjecajem nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada. Zaposlenost je u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani pala za 2 posto, nezaposlenost i stopa nezaposlenosti su porasli, dok je realna plaća stagnirala. Stoga očekujemo i blagi pad ove sastavnice BDP-a“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.
Poručuju i da je na razini cijele 2014. sve izgledniji pad gospodarstva u rasponu od 0,5 do 1 posto.
„Naime, privatne investicije zakočene su nepoticajnim poduzetničkim okruženjem, dok su javne investicije uvelike ovisne o inozemnom kapitalu i sposobnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. U oba slučaja upitna je spremnost najavljivanih projekata u uvjetima relativno malih administrativnih kapaciteta“, navode analitičari Raiffeisenbanke.
Očekuju daljnje slabljenje osobne potrošnje, iako nešto sporijom dinamikom, jer je potrošnja pod pritiskom smanjenja zaposlenosti, visokog pesimizma, nastavka procesa razduživanja i smanjenja raspoloživog dohotka.
S druge strane, analitičari Raiffeisenbanke u ovoj godini očekuju pozitivan doprinos turizma na BDP, a moguće je i da će oporavak u EU poticajno djelovati na hrvatski izvoz.
„To bi ublažilo negativna kretanja, odnosno približilo hrvatsko gospodarstvo stopi od 0 posto, odnosno stagnaciji“, zaključuju analitičari Raiffeisenbanke.
Zdeslav Šantić ostaje, pak, pri svojim ranijim procjenama o padu gospodarstva u ovoj godini za 0,5 posto.
„Moguće je daljnje smanjenje domaće potražnje uslijed smanjenja javne potrošnje. Ne smijemo zaboraviti da su se na samom početku godine deflacijski pritisci negativno odrazili na punjenje proračuna, a kako je Hrvatska u Proceduri prekomjernog deficita (EDP), možemo očekivati dodatno smanjenje proračunskih rashoda. To u kratkom roku negativno utječe na gospodarsku aktivnost“, kaže Šantić.
Blaga podrška gospodarstvu može se, pak, očekivati iz međunarodnog okruženja.
„Nije u pitanju samo oporavak gospodarstava EU-a, nego i očekivanja da će Europska središnja banka uskoro uvesti dodatne mjere ekspanzivne monetarne politike, što pozitivno utječe na cijenu zaduživanja države i korporativnog sektora. Ipak, domaće strukturne slabosti još su dosta izražene“, ističe Šantić.
Smatra da je ove godine teško za očekivati preokret trenda, ali da to i ne bi trebalo biti u fokusu.
„Naime, nema puno razlike na standard građana, niti na dugoročne trendove je li BDP pao 0,5 posto ili za toliko porastao. Ključno je stvoriti temelje koji će dovesti do novog modela gospodarskog rasta. Nedavno su i iz europskih institucija stigla upozorenja da treba raditi na konkurentnosti“, zaključuje šantić.
Padom u prvom tromjesečju ove godine recesija je ušla već u šestu godinu jer domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.
Većina makroekonomista i u cijeloj ovoj godini očekuje pad gospodarstva. U anketi Hine njih osam procjenjuje da će BDP u prosjeku oslabiti 0,4 posto. Pritom njih troje očekuje stagnaciju gospodarstva, a ostali pad između 0,5 i 1 posto.