Nastavnici povijesti okupljeni u zajedničku inicijativu pobunili su se protiv dijela prijedloga reforme strukovnog obrazovanja jer nastavu predmeta povijest u četverogodišnjim strukovnim školama svodi, kako kažu, na samo jednu obaveznu školsku godinu od 70 sati, umjesto kao dosad na dvije ili tri školske godine po 70 sati.
Iz toga zaključuju da se novim prijedlogom, koji već dulje vrijeme priprema Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u suradnji sa školama, "zanemaruje nastavu povijesti i nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske".
- Novi prijedlog nacrta kurikuluma obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a sve ostalo je isključeno iz obveznog dijela nastave. Naš je stav da se nastava hrvatske povijesti treba uključiti u kontekst europske i svjetske povijesti i da ASOO ne može biti arbitar toga što će se i na kakav način učiti, posebno kada je to u svrhu drastičnog marginaliziranja predmeta na jednu školsku godinu u četverogodišnjim smjerovima - pišu nastavnici uključeni u inicijativu i pokretači peticije "Stop sječi nastave povijesti u hrvatskim školama" koja zasad ima više od 1600 potpisa.
Javno savjetovanje
Nastavnici među ostalim zaključuju kako je za njih neprihvatljiva potpuna marginalizacija društveno-humanističkih sadržaja koji su ionako minimalno zastupljeni u programima strukovnog obrazovanja. Pritom se, kažu, pribojavaju da bi se princip odnosa prema povijesti u strukovnim školama mogao lako prebaciti i na gimnazijske programe, što je nedopustivo. Smatraju i kako će smanjenje satnice samo pridonijeti da učenici "manje vole povijest, a posljedično i svoju domovinu (…)".
Ravnatelj ASOO-a Mile Živčić odgovara da su novi kurikulumi u završnoj fazi i još nisu objavljeni.
- Očekujemo da će biti upućeni na javno savjetovanje, a kako bismo omogućili svima da daju komentare i prijedloge za poboljšanje dokumenata. Dokumenti nisu nigdje javno objavljeni i ne vidim razlog da o njima raspravljamo prije nego što budu upućeni na javno savjetovanje. Time bi svi zainteresirani bili u jednakoj mogućnosti komentirati i predlagati konkretna poboljšanja - kaže Živčić i dodaje da su u izradi novih strukovnih kurikuluma sudjelovali članovi 65 radnih skupina, među kojima i nastavnici povijesti iz strukovnih škola i predstavnici stručno-znanstvene zajednice, izabrani javnim pozivom.
Na upit kad će javno savjetovanje, iz Ministarstva obrazovanja odgovaraju da nove strukovne kurikulume treba implementirati (tek) do 2027. Objašnjavaju da se zbog novog modularnog načina izrade kurikuluma općeobrazovni kurikulumi ne mogu gledati odvojeno od strukovnih.
Gubitak satnice
- Tek nakon što Agencija dovrši sve kurikulume i uputi ih na donošenje Ministarstvu, oni će biti upućeni na javno savjetovanje - kažu u MZO-u, uz napomenu kako će svi prijedlozi i komentari biti "pomno proučeni i po potrebi upućeni na doradu". Iz komentara potpisnika peticije, vidljiv je i drugi motiv protivljenju prijedloga strukovne reforme koji nastavnici u inicijativi ne spominju, a to je strah pojedinih nastavnika od gubitka satnice.