Skupina nastavnika s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorenim je pismom reagirala u povodu izjave predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović dane učenicima sesvetske gimnazije kojom im, kako navode profesori, preporučuje da ne upisuju studij povijesti ili arheologije.
- Ono što nam nedostaje u hrvatskim školama su voditelji koji bi usmjeravali mlade ljude i rekli im 'u redu, ti jako voliš povijest, ali ako studiraš povijest i arheologiju, možda u ovom trenutku nećeš naći radno mjesto', izjavila je između ostalog predsjednica u Sesvetama navodeći pritom STEM područje i prirodne znanosti kao bolji odabir za obrazovanje.
U nastavku u cijelosti prenosimo pismo 16 nastavnika Odsjeka za povijest FFZG-a.
Prvog dana nastave u novoj školskoj godini predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović posjetila je gimnaziju u Sesvetama i tom prilikom upozorila učenike da razmisle hoće li jednog dana upisati studij povijesti i arheologije, jer „možda u ovom trenutku neće naći radno mjesto“. Neugodno smo iznenađeni takvom izjavom jer smatramo nepriličnim da predsjednica Republike sugerira učenicima što da ne studiraju. Osim toga, podaci o zapošljavanju diplomiranih povjesničara pokazuju da je predsjednica u krivu jer je danas razmjerno malo nezaposlenih povjesničara. Naime, povjesničari se ne zapošljavaju samo u užoj struci jer tijekom studija dobivaju vrlo široko obrazovanje koje im omogućava veliku fleksibilnost na tržištu rada.
Hrvatske su vlasti u proteklih četvrt stoljeća, uz dva postojeća, osnovale sedam studija povijesti. To svjedoči o važnosti discipline (ili, možda, o nepromišljenosti hrvatske obrazovne politike, ako se netko složi s predsjednicom). Čini nam se da je takav stav predsjednice prema studiju povijesti (i arheologije) odraz šireg odnosa društva prema humanističkom obrazovanju. Dnevno svjedočimo naglašavanju važnosti STEM područja u kojem neki (pa tako i predsjednica) vide panaceju za sve društvene i gospodarske probleme, iako je jasno da u rješavanju takvih problema jednako važan doprinos moraju dati humanističke i društvene znanosti. Mišljenja smo da nikakva dubinska reforma društva nije moguća bez ključnog doprinosa humanistike i razvijanja kritičkog mišljenja. U Hrvatskoj se danas kritičko mišljenje sustavno ograničava i potire. To se odnosi i na interpretacije povijesti koje su bitan sastavni dio u oblikovanju političke i društvene svijesti.
U potpisu otvorenog pisma navedeni su sljedeći nastavnici:
Damir Agičić
Zrinka Blažević
Neven Budak
Ivo Goldstein
Borislav Grgin
Goran Hutinec
Tvrtko Jakovina
Hrvoje Klasić
Snježana Koren
Vjeran Kursar
Dea Marić
Zrinka Nikolić Jakus
Mario Strecha
Marko Šarić
Nataša Štefanec
Nikola Tomašegović