ZAGREB - Natječaj za drugi krug privatizacije hrvatskih brodogradilišta raspisat će se 15. veljače, najavila je danas Vlada.
Brodogradilišta u drugi pokušaj privatizacije idu pod sličnim uvjetima kao i u prvom pokušaju, koji je neslavno propao u rujnu.
Ipak, u drugom će krugu doći do promjena pojedinih detalja, koji bi, uvjeren je Đuro Popijač, ministar gospodarstva, trebali uroditi većim zanimanjem potencijlanih ulagača i uspješnom prodajom škverova. To se ponajprije odnosi na pitanje razriješenja slučaja pomorskog dobra i nekretnina koje brodogradilišta posjeduju na tom dijelu obale u vlasništvu države, a o čemu su Banski dvori danas usvojili odlkuku.
Sukladno tome, Vlada i škverovi potpisat će sporazume o uređenju imovinsko-pravnih odnosa, čija će posljedica biti smanjivanje vlastitog doprinosa koji su škverovi dužni dati u procesu svoga restrukturiranja. Prema propisima Europske Unije (EU), taj udio iznosi 40 posto ukupnog troška restrukturiranja, a nakon današnje odluke Vlade smanjit će se za preko osam milijardi kuna, što znači da će novi vlasnici za restrukturiranje škverova dužni dati znatno manje novca.
Rješavanje dubioza oko pomorskog dobra, koji su i jedan opd glavnih razloga propasti prvoga kruga, izvršit će se prijebojem potraživanja između države i škverova. I radnicima će se omogućiti sudjelovanje u privatizaciji škverova, i to do 25 posto udjela u temelnom kapitalu, pod povoljnim uvjetima.
„Očekujemo da će drugi krug privatizacije brodogradnje biti uspješan“, poručila je premijerka Jadranka Kosor.
Vlada je danas usvojila i Plan pribavljanja sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za provedbu mjera za gospodarski oporavak, čime se razrađuje prvi model u Vladinom paketu mjera za pomoć gospodarstvu , namijenjen premošćivanju likvidnosti tvrtkama koje su u poteškoće upale nakon 30. lipnja 2008.
Hrvatska narodna banka (HNB) već je smanjila stopu obvezne pričuve s 14 na 13 posto, čime je oslobodila oko tri milijarde kuna. Od toga, dvije milijarde dobit će HBOR, putem kredita kluba banaka, a plasirat će ih po stopi od 3,8 posto. No, koliko će točno iznositi konačna kamatna stopa ovisit će o kamati po kojoj će svoj dio zajmova, a to je 60 posto, plasirati poslovne banke. Ako bi, tvrdi Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija, poslovne banke svoj dio zajmova plasirale po stopi od, primjerice, šest posto, konačna bi kamatna stopa iznosila 5,12 posto. S druge strane, ako bi banke svoj dio plasirale po kamati od sedam posto, konačna bi kamatna stopa iznosila 5,72 posto. Više će se znati nakon prve aukcije, koja će se održati sljedećeg tjedna.
„Neka se poduzeća i obrtnici jave svojim poslovnim bankama i tako što prije dođu do kredita“, poručio je Šuker, odbacivši tvrdnje da će se učinci Vladinih mjera osjetiti tek krajem godine . Ako poduzetnici i banke imaju projekte, u roku od 15 do 20 dana od aukcije mogu dobiti kredite.
Na sljedećoj sjednici Vlade Banski će dvori utvrditi kriterije po kojima će 1600 seljaka oštećenih u pljački Đakovštine dobiti naknadu. Prema riječima premijerke, Vlada će im za to dati 10.000 tona iz robnih zaliha.
„Pozicija za to u proračunu i na stavkama ministarstva nema, ali dat ćemo oštećenim seljacima ovu potporu u pšenici i tako im pokušpati pomoći, jer su oni sada dosita u lošem stanju“, zaključila je Kosor.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković iznio je, pak, podatak da je šteta u Đakovštini i veća nego što se dosad mislilo. Radi se o 26.000 tona pšenice, vrijedne 22 milijuna kuna, kazao je.