ZAGREB - Iako sam objavila više od 20 znanstvenih radova, mahom u međunarodnim pravnim časopisima, onemogućen mi je izbor u zvanje znanstvene suradnice u području društvenih znanosti - polje pravo - kaže dr. Ivana Radačić, znanstvena novakinja na Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Zagrebu.
Doktorat na UCL-u
Ivana Radačić (35) diplomirala je 2001. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu s prosjekom ocjena 4,9. Nakon diplome se osam godina usavršavala na prestižnim svjetskim obrazovno-znanstvenim institucijama.
Magistrirala je na sveučilištima Cambridge i Michigan, a doktorirala na University College London (UCL) na temu međunarodne zaštite ljudskih prava. Za svoj doktorat dobila je i nagradu UCL-a.
Od Zagreba do Osijeka
Godinu dana radila je i na Europskom sudu za ljudska prava, a stažirala je u Komisiji UN-a za međunarodno pravo i nevladinim organizacijama za zaštitu ljudskih prava - Interights u Londonu i Human Rights Watch u New Yorku.
- Problem je nastao u studenom 2009. kad je Institut ‘Ivo Pilar’ pokrenuo moj izbor u znanstveno zvanje u području društvenih znanosti, polje pravo. Predali smo zahtjev Pravnom fakultetu, čije je povjerenstvo zaključilo da brojem i kvalitetom znanstvenih radova ispunjavam uvjete, ali da moje područje rada, ljudska prava, ne spada pretežito ni u jednu granu prava - rekla je dr. Radačić.
Kako nije željela odustati, žalila se na odluku raznim institucijama, od dekana Pravnog fakulteta, rektora Sveučilišta u Zagrebu do Nacionalnog vijeća za znanost. No, bezuspješno.
U siječnju ove godine Ivana Radačić podnijela je zahtjev za izbor u zvanje Pravnom fakultetu u Osijeku koji ima studij za ljudska prava na kojem je nedavno počela predavati.
Odlazak u Melbourne
- Pravni fakultet u Osijeku osnovao je povjerenstvo koje me predložilo za izbor u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u području društvenih znanosti - polje pravo.
To je povjerenstvo zaključilo da međunarodno-pravna tematika ljudskih prava spada u znanstvenu granu međunarodno pravo.
Tu je odluku trebao potvrditi Matični odbor za pravo. No, u lipnju ove godine Matični odbor odbio je potvrditi moje imenovanje s obrazloženjem da moji radovi ne spadaju u međunarodno pravo - ispričala je Radačić koja uskoro odlazi na Sveučilište Melbourne na postdoktorat koji financira australska vlada.
- Odlučila sam javno istupiti kako bih pokrenula pitanja oko postupka izbora u znanstvena zvanja i problem integracije područja ljudskih prava u pravnu znanost i obrazovanje u našoj zemlji. Sustav izbora u zvanje mora biti postavljen tako da se omogući profiliranje najboljih znanstvenika na svim područjima - zaključila je Ivana Radačić.
Prof. SiniŠa Rodin: Brine me stvaranje ‘državne znanosti’
Na slučaj Ivane Radačić osvrnuo se i prof. Siniša Rodin, predstojnik Jean Monnet katedre za europsko javno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
- O tome spadaju li radovi kolegice Radačić u međunarodno pravo najbolje govori činjenica da je njezin članak objavljen u European Journal of International Law posebno istaknuo Joseph Weiler, profesor na Law School University of New York. Weiler je jedan od najvećih pravnih autoriteta na svijetu. Činjenica da je članak objavljen u uglednom međunarodnom časopisu za međunarodno pravo govori i o području u koje je tema smještena - rekao je Rodin koji je, također, gostujući profesor na Sveučilištu Cornell, gdje predaje ljudska prava u EU. - Mislim da je postojeća nacionalna klasifikacija znanosti štetna jer zamrzava postojeće stanje i znanost pretvara u ‘državnu znanost’. Naime, da bi neko ‘polje’ znanosti postojalo, prvo ga mora proglasiti Nacionalno vijeće za znanost. Inzistiranje na izboru u konkretno znanstveno polje usitnjava i feudalizira znanstvenu zajednicu - dodaje Rodin.
- Izbor u konkretno znanstveno polje ne smije biti zapreka za uzajamno priznavanje kvalifikacija kako ga uređuje pravo EU. Suprotno bi značilo povredu prava zajednice kojoj se upravo priključujemo - zaključio je Rodin.
Odbor koji je glasao protiv: Za Ivanu ima mjesta kad objavi pet radova
- Mi smo zaključili da su radovi dr. Radačić, koja se bavi zaštitom ljudskih prava na međunarodnoj razini, najbliži međunarodnom pravu. Kod nas ne postoji posebna grana za ljudska prava, a sve veći broj mladih znanstvenika bavi se time - rekla je prof. Vesna Crnić-Grotić, predsjednica stručnog povjerenstva koje je početkom ove godine Ivanu Radačić predložilo u zvanje znanstvene suradnice. No, taj prijedlog odbacio je Matični odbor.
- Da, Matični odbor za pravo 13. lipnja ove godine nakon jednosatne rasprave većinom glasova odlučio je da radovi kolegice Ivane Radačić ne spadaju u granu međunarodno pravo. Uvjeren sam da bi se sve riješilo kada bi kolegica Radačić objavila pet radova koji bi po svojoj strukturi više pripadali međunarodnom pravu. Mislim da je kolegici Radačić, koja se usavršavala na prestižnim sveučilištima, svakako mjesto u hrvatskom znanstvenom i akademskom sustavu - komentirao je prof. Dragan Bolanča, zamjenik predsjednika Matičnog odbora za pravo.