SEIZMOLOG KUK

‘Ne trebaju nas plašiti potresi ovih magnituda. Zagreb? Ne radi se o neuobičajenoj aktivnosti‘

Objasnio je da se radi o epicentralnom području koje je bilo aktivno prošle godine nakon jakog potresa u Zagrebu
Krešimir Kuk
 N1/Screenshot

Seizmolog Krešimir Kuk gostovao na N1 je komentirao seriju potresa koja je u proteklih nekoliko mjeseci pogodio područje Hrvatske.

Komentirajući seriju slabijih potresa koji su proteklih dana zabilježeni na području Zagreba, Kuk je kazao da se radi o normalnoj pojavi.

Objasnio je da se radi o epicentralnom području koje je bilo aktivno prošle godine nakon jakog potresa u Zagrebu.

- Unazad tjedan dana zabilježili smo dva potresa koja su se osjetila na širem području grada. Ponovno bilježimo slabiju seizmičku aktivnost zagrebačkog područja, što nas ne treba iznenaditi, to govori da se tlo još nije potpuno smirilo. Prošlo je nešto više od godinu dana od serije i ovo su potresi koji slijede taj niz - kazao je Kuk.

Na pitanje koliko će dugo trajati ti potresi, Kuk je odgovorio da na širem području uvijek možemo očekivati slabije potrese, jer se nalazimo na seizmički aktivnom, trusnom području.

- Ne trebaju nas iznenaditi niti plašiti potresi ovih magnituda. Nikada serija potresa ne treba čuditi. Zasad imamo samo dva potresa koja su se makroseizmički osjetila i oni su bili slabiji, ne radi se o neuobičajenoj aktivnosti - rekao je Kuk.

Kuk je komentirao područje Banije te kazao da je ono permanentno aktivno i svakodnevno se bilježe potresi. Dodao je da je aktivnost ipak slabija nego prvih mjeseci nakon jakog potresa.

- To je i očekivano, ne iznenađuje i sigurno će se nekoliko mjeseci na tom području primjećivati seizmička aktivnost, ali i ljudi koji tamo žive primjećuju da je potresa manje i da su slabiji - kazao je.

Najaktivnije područje palagruškog arhipelaga

Kuk se osvrnuo i na potrese u na jugu zemlje te kazao da je u Dalmaciji najaktivnije područje palagruškog arhipelaga.

- Na svu sreću, to područje je udaljenije od obale i naseljenih mjesta pa se svega nekoliko tih potresa osjetilo u mjestima gdje su ljudi. Osim toga, imali smo u proteklim mjesecima na širem području Dalmacije više potresa. Još je aktivno područje oko Vrlike, planine Svilaje, tamo smo zabilježili 4-5 potresa magnitude između 1 i 3. Imali smo nekoliko potresa u južnoj Hrvatskoj, područje oko Pelješca i Stona, također magnitude 1 i 3. Možemo primijetiti da je seizmička aktivnost cijelog Balkanskog poluotoka proteklih mjeseci pojačana - kazao je Kuk.

- U Dalmaciji najčešće imamo potrese ispod morske površine i to je područje i prije bilo seizmički aktivno. 1988. godine smo zabilježili preko 200 potresa. Radi se o jadranskoj mikroploči, koja je na tom dijelu posebno pogođena u smislu da su vjerojatno najviše potresa na tom području i do sada zabilježili i to područje je u smislu generiranja novih potresa u tom dijelu Jadrana, uz dio oko otoka Jabuke, vrlo aktivno. Što se tiče podmorja Jadrana, možemo reći da je to jedno od najaktivnijih područja u hrvatskom moru i to nas ne iznenađuje - objasnio je Kuk.

Utječu li potresi jedni na druge?

Komentirao je i djeluju li potresi na hrvatskom području jedni na druge, odnosno mogu li utjecati jedni na druge u smislu da jedan potres može potaknuti drugi na drugom području.

- Oni su povezani u smislu da se radi o relativno maloj površini i generalno je pojačana seizmička aktivnost, seizmičke sile napetosti koje se prenose po cijeloj površini se na taj način prenose. Uzroci potresa su isti, kako će se to manifestirati na različitim područjima nije povezanost, ali generalno možemo reći da su u Hrvatskoj i široj regiji, kad utvrdimo seizmičku aktivnost, u tom smislu jesu povezani, jer nisu oni toliko daleko da bi ih se moglo promatrati odvojeno - kazao je Kuk.

Odgovorio je i na vječno pitanje – može li se predvidjeti vrijeme potresa.

- Pitanje predviđanja potresa je uvijek aktivno. Nemoguće je predvidjeti vrijeme nastanka potresa, koliko god se tehnologija razvija. U posljednje vrijeme ide se na to da se preciznim satelitskim mjerenjima koji definiraju pomake Zemljine površine pokušava procijeniti napetosti koje prethode nastanku potresa. To je neki smjer koji je u zadnje vrijeme možda najjači, ali u fizikalnom smislu svi parametri su donekle predvidljivi, osim samog trenutka nastanka potresa, za koji je pitanje hoće li se ikad moći procijeniti. Potres je pojava koja nastaje duže vrijeme i ta sekunda ili minuta u kojoj on počinje je u vremenskoj bazi potresa toliko mala da je pitanje hoće li se ikada moći preciznije ili točno predvidjeti - kazao je Kuk za N1.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2022 02:34