Najmanje četiri škole u Šibensko-kninskoj županiji trenutačno nemaju izabrane ravnatelje, nego čelnu funkciju tih obrazovnih ustanova do daljnjega obavljaju v.d.-i, odnosno vršitelji dužnosti. Nije tome kriva moguća nestručnost kandidata ili neki njihov prijestup, nego - striktno pridržavanje zakona koji, unatoč možda najboljim namjerama (u teoriji) u praksi pokazuju sav svoj apsurd i nelogičnosti.
Prema podacima dobivenima od osnivača, Šibensko-kninske županije te Grada Šibenika, trenutačno v.d. ravnatelje imaju OŠ Vodice u Vodicama, Srednja škola Ivana Meštrovića u Drnišu, a u Šibeniku osnovne škole Tina Ujevića i Fausta Vrančića. Kako neslužbeno doznajemo, a to nam je potvrđeno iz više izvora, razlog tome leži u činjenici što se na sve natječaje u toj županiji za čelno mjesto ravnatelja škola, uz ostale kandidate, javlja i Emil Božikov, donedavni ravnatelj OŠ Brodarica iz Šibenika koji lani nije reizabran na tu dužnost u svojoj sada već bivšoj školi.
Kriteriji
Božikov ne samo da udovoljava svim stručnim kriterijima, nego je i trenutačno nezaposlen. I ne bi to bila neka velika prednost da nije - nezaposleni hrvatski branitelj. I tu prestaju sve šanse ostalih kandidata koji žele doći ili se zadržati na čelnim mjestima obrazovnih ustanova u toj županiji.
Jer, Božikov je “taj čovjek” za kojega se ministrica obrazovanja i znanosti Blaženka Divjak pitala “postoji li uopće” kada je prije gotovo dvije godine pokušala minorizirati moguće probleme, ali i burne reakcije javnosti na njezin naputak školama da prilikom izbora/imenovanja ravnatelja škola i učeničkih domova moraju striktno poštivati odredbe Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.
Zakon je, podsjetimo, obvezao sve državne i javne službe te ustanove, kao i one lokalne i područne (regionalne) samouprave, da pravo prednosti prilikom zapošljavanja pod jednakim uvjetima, uključujući i na rukovodeća mjesta, daju - nezaposlenim hrvatskim braniteljima, dragovoljcima, djeci umrlih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i invalida itd. Uz to, u ljeto 2018. izmijenjen je Zakon o odgoju i obrazovanju te u postupak izbora čelnih ljudi obrazovnih ustanova kao dodatni kriteriji uvedene kompetencije poput poznavanja stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima.
Školski odbori
Uzalud su stručna javnost i ravnateljske udruge upozoravale ministricu na diskriminatorne stavke takvih izbora/imenovanja, udruge ravnatelja još su u prosincu 2018. godine zbog toga od Ustavnog suda zatražile i ocjenu ustavnosti Zakona o odgoju i obrazovanju, a upozoravalo se i kako će to sve to dovesti do krize upravljanja školama. Problem prilikom izbora ravnatelja je, uz ostalo, i taj što u slučaju da dva kandidata zadovolje sve uvjete i imaju jednak broj bodova, u “drugi krug” ide samo onaj kandidat koji “ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnom propisu”. To su upravo nezaposleni branitelji.
Međutim, problem Emila Božikova je u tome što ga, čini se, školski odbori u školama u kojima se kandidirao - ne žele. Točnije, unatoč svim referencijama, u drugom krugu ne može dobiti potrebne glasove. Na ovaj način očigledno ljudi u školama pokazuju otpor nametnutim zakonima i radije se opredjeljuju za v.d. ravnatelje. Međutim, na dužnosti vršitelja dužnosti određena osoba može biti samo godinu dana, pa se mnogi pitaju kako će se škole izvući iz tih pat-pozicija.
- Nitko ništa ne zamjera Božikovu, on ima prava koja mu daje zakon. Međutim, upravo ovaj slučaj ukazuje na manjkavost sustava i brojne paradokse, jer na čelna mjesta škola ne možemo izabrati osobe koje žele ljudi iz škola - objašnjava jedan od naših sugovornika. Odgovor minstarstva obrazovanja nismo dobili do zaključenja broja.
Božikov: Oni samo žele nekoga svoga
Emil Božikov potvrdio nam je kako se kandidirao za mjesto ravnatelja u četiri škole te da je i dalje nezaposlen. Po struci je profesor tjelesne i zdravstvene kulture iza kojega je više od 20 godina rada u prosvjeti te 14 godina ravnateljskog staža u OŠ Brodarica. U ratu je proveo nešto manje od godinu dana, uključio se kao student u sanitet 142. brigade, 3. bojne.
- Žao mi je što kolegijalna tijela škola nisu prepoznala izvrsnost moga programskog rada za mandatno razdoblje. Nemaju ljudi u školama ništa protiv mene, nego žele nekoga svoga. Ali, ja imam određena zakonska prava i ubuduće ću ih koristiti - kaže Božikov.
Reagiranje Ministarstva hrvatskih branitelja
Ministarstvo hrvatskih branitelja dostavlja reagiranje na novinske članke autorice Marijane Cvrtile objavljene 20. veljače 2020. u Slobodnoj Dalmaciji i Jutarnjem listu o sudjelovanju nezaposlenog hrvatskog branitelja na natječajima za ravnatelja škole.
U novinskom članku pod nazivom "Pada natječaj za natječajem jer 'protjeranog' ravnatelja nitko ne želi" objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji, kao i onom objavljenom u Jutarnjem listu pod nazivom "Četiri škole nemaju ravnatelja jer branitelj zakonski ima prednost, ali ga nitko od njih ne želi" implicira se kako je hrvatski branitelj Emil Božikov odgovoran za činjenicu što "najmanje četiri škole u Šibensko-kninskoj županiji trenutačno nemaju izabrane ravnatelje".
Riječ je o nezaposlenom hrvatskom branitelju koji, kako je i navedeno, udovoljava svim stručnim kriterijima i ispunjava sve tražene uvjete propisane natječajima na koje se prijavio, a prednost koju pri zapošljavanju ima temeljem zakonskih normi može ostvariti isključivo pod jednakim uvjetima.
Naime, nezaposleni hrvatski branitelji imaju prednost pri zapošljavanju u odnosu na ostale kandidate isključivo ukoliko ispunjavaju sve uvjete navedene u natječaju ili oglasu te postignu jednako dobar rezultat na testiranjima ili intervjuima kao i kandidat s najviše bodova.
Za izbor ravnatelja kandidati trebaju ispuniti i dodatne uvjete te su uz traženu dokumentaciju dužni dostaviti i program rada za mandatno razdoblje, a dodatne kompetencije koje se vrednuju su poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima, što daje i širu mogućnost izbora najboljeg kandidata.
"Jedan od sugovornika" potvrđuje kako je nesporno pravo g. Božikova utemeljeno na zakonu, no ujedno se pita "gdje se to u državi ovako striktno kao u školama poštuju zakonske odredbe" te zaključuje kako "upravo ovaj slučaj ukazuje na manjkavost sustava i brojne paradokse jer na čelna mjesta škola ne možemo izabrati osobe koje žele ljudi iz škola".
Navodi se i kako "ljudi u školama pokazuju otpor nametnutim zakonima" te kako se "mnogi pitaju kako će se škole izvući iz tih pat-pozicija", iako je nejasno zašto je uopće do toga došlo odnosno koji su razlozi njihovog neprihvaćanja g. Božikova za jedno od mjesta ravnatelja za koja se natjecao, osim što nije među osobama "koje žele ljudi iz škola".
Zabrinjavajuće je takvo paušalno poimanje (ne)poštivanja zakonskih odredbi, napose ukoliko dolazi od prosvjetnog djelatnika, a još više zabrinjava to što neimenovani sugovornik kao manjkavost sustava ističe nemogućnost da se u školama zapošljavaju ravnatelji koje žele zaposlenici, a ne u skladu s uvjetima natječaja i odredbama zakona.
Zaključno, izražavamo ogorčenost što su i ovim povodom hrvatski branitelji stavljeni u kontekst koji ih prikazuje kako teret, a ne temelj ove države i društva, čak i kad je u pitanju "ovaj slučaj" nezaposlenog profesora iza kojeg je više od 20 godina rada u prosvjeti i 14 godina ravnateljskog staža i koji se kao student uključio u obranu domovine, ove u kojoj danas ponovno traži posao, a u kojoj ga, ako je suditi prema naslovima spomenutih članaka, "nitko ne želi".