ČEČENI NA GRANICI S RH

‘Ne želimo ratovati u Ukrajini. Svi muškarci završit će na bojištu, ovo nam je jedini spas‘

Reporteri Jutarnjeg razgovarali su s Čečenima koji žele ući iz BiH u našu državu

Državljani Ruske Federacije iz Čečenije čekaju ulazak u Republiku Hrvatsku iz BiH na graničnom prijelazu Maljevac

 Mario Pušić/Cropix

Bit će da svaka nevolja koja izbije na kugli zemaljskoj ljude u potrazi za boljim životom natjera da sreću potraže u Bosni, bolje rečeno - preko nje.

U zadnjih desetak godina prošlo je njome tako i nekoliko stotina tisuća ljudi, od Bliskog i Dalekog istoka, roga Afrike, pa i središnjeg dijela Crnog kontinenta, a onda na kraju i Kube, koristeći bazvizni režim koji ta zemlja ima sa Srbijom. Po istom principu preko Bosne su u Europsku uniju počeli dolaziti i - Čečeni.

image
Mario Pušić/Cropix
image
Mario Pušić/Cropix

Ruta je, što se tiče balkanskih zemalja, jednaka onoj koju su koristili migranti iz azijskih i afričkih zemalja, jer Čečeni uglavnom dolaze zrakoplovima do Istanbula, a onda isto tako do Sarajeva, manje do Beograda, da bi se javnim prijevozom domogli najzapadnije bosanske točke - Velike Kladuše.

image
Mario Pušić/Cropix

Tamo u pravilu čekaju na ulazak u Hrvatsku kako bi zatražili azil zbog političke situacije u svojoj zemlji, no isto kao i većina drugih migranata, njima je Hrvatska također samo stanica prema zapadnijim bogatim zemljama, gdje ih navodno čekaju rođaci koji će ih zbrinuti.

Njihove priče i ponašanje vrlo je slično migrantima iz Afganistana, Pakistana ili Irana, razlikuju se u dva detalja - svi Čečeni imaju osobne dokumente i putovnice Ruske Federacije te se u većini slučajeva radi o obiteljima s djecom, baš kako je to nekad izgledalo prilikom izbjegličkog vala iz Sirije. Čečeni "kopiraju" Turke, jer kao i oni u Bosnu dolaze - turistički.

image
Mario Pušić/Cropix

Stanovnici Velike Kladuše val Čečena ne osjećaju. Kažu nam da se za razliku od drugih migranata oni ne grupiraju, već čim javnim prijevozom pristignu u Veliku Kladušu, odmah pješice kreću prema graničnom prijelazu Maljevac. Tamo, na bosanskoj strani se stvara grupa od po tridesetak ljudi.

Prihvaćaju ih bosanski policajci i onda o tome obavještavaju hrvatske. Na prilazu graničnoj postaji u kombiju dežuraju dva interventna policajca. Nema nervoze, kada hrvatska granična policija da zeleno svjetlo, kolona krene. Provjere traju malo dulje, a to je ono što iritira vozače koji prometuju ovim dosta prometnim graničnim prijelazom.

image
Mario Pušić/Cropix

Nepovjerljivi i šutljivi

- Govori da su Čečeni i da bježe od rata, boje se novačenja u rusku vojsku i borbi u Ukrajini, to je ono što se priča u Velikoj Kladuši - kaže nam prodavač na novogodišnjem sajmu u gradskom parku. Na graničnom punktu oko 10 sati zatekli smo oko 25 ljudi, radilo se o obiteljima, a među njima je bilo oko desetero djece.

Može se reći da su ljudi dosta nepovjerljivi te smo tek nakon nekoliko molbi uspjeli nagovoriti nekoliko njih na razgovor. Tražili su da predočimo novinarske iskaznice. Ramzan i Ali kažu da su iz jednog mjesta na granici s Gruzijom te da su im životi postali teški, gotovo nemogući otkako je počeo rat u Ukrajini.

image
Mario Pušić/Cropix

- Stalne su kontrole vojske i policije, pitanje je trenutka kada bi nas mobilizirali. Ne želimo ići ratovati u Ukrajinu jer to nije naš rat. Avionom smo došli u Sarajevo preko Istanbula, nećemo ostati u Hrvatskoj, ja idem kod rodbine u Francusku, Ali ide u Belgiju. Ovuda smo krenuli jer su nam oni prije nas rekli da je tako najjednostavnije - otkriva nam Ramzan, jedan od starijih u skupini.

Teže se sporazumijevaju, jer u pravilu govore samo ruski, jedna djevojka među njima zna i njemački. Ona je iz Groznog, kao i većina u grupi. Kaže da je život u gradu postao neizdrživ.

Božinović: Zloupotrebljavaju pravila za pružanje azila

- Pokušavamo na Zapadu naći bolje mjesto za život, sve je bolje od onoga što imamo tamo, represija je iz dana u dan sve veća. Ne osjećamo se sigurno. Svi muškarci završit će na bojištu. Ovo je jedini spas za mnoge obitelji. Nekima od nas trebalo je da dođu do ovdje dva tjedna, nekima tjedan, nekima tri dana, sve ovisi. Trošak je otprilike 600 eura po čovjeku.

image
Mario Pušić/Cropix

Na put će krenuti tko god može - govori ona. Punih ruksaka i ova je skupina dočekala svoj ulazak u RH, gdje će proći postupak tražitelja azila.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je rekao da Čečeni koji pokušavaju ući u Hrvatsku zloupotrebljavaju pravila za pružanje azila te da bi se takva situacija izbjegla usklađivanjem vizne politike BiH s EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. ožujak 2024 01:03