O oporbenoj inicijativi da se osnuje povjerenstvo za poslijeratnu obnovu "U mreži prvog" HRT-a govorili su Sandra Benčić iz platforme Možemo te članica skupine za izradu prijedloga i Dražen Bošnjaković iz HDZ-a, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Na početku emisije Benčić je pojasnila ideju oporbe čime bi se povjerenstvo trebalo baviti.
- Treba prikupiti dokaze, materijale i svjedočanstva odgovornih ljudi te onih koji su bili žrtve nezakonitih djela. Treba utvrditi, ako je postojala, političku odgovornost određenih ljudi, a ono što je najvažnije jest kako prevenirati takva djela u budućnosti. Istražna povjerenstva ne utvrđuju kaznenu odgovornost, ali utvrđuju je li bilo propusta i nezakonitosti. Istražna povjerenstva imaju moćan mehanizam, svatko se mora odazvati i svjedočiti. Javnost u potpunosti ima uvid u prikupljenu dokumentaciju kao i u svjedočenja koji se tamo pozovu. To je izrazito važno jer je interes javnost velik, a s druge strane državma tijela i Vlada odbijaju dati liste tvrtki koje su radile obnovu na Baniji pod izlikom da je to sada predmet istrage USKOK-a - kazala je Benčić.
No za osnivanje povjerenstva potrebna je saborska većina.
- Vidjet ćemo kakva će biti sudbina. Kolegica je rekla da je ovo sada u fazi inicijative, kada naprave pravu odluku s definirani ciljevi i javni interes, tada ćemo to vidjeti. Načelno, ako je bilo nepravilno, korupcije, a drugi je trpio štetu i patnju, to zaista treba osuditi. Ipak, moramo znati da se radi o procesu koji je bio prije 20 godina. Treba se vratiti u to vrijeme, sagledati što se tada događalo. Tada je Hrvatska obnovila 156 tisuća kuća, sukladno pravilima i standardima koji su tada vrijedili. Ja isto slušam izjave ljudi kojima su kuće stradale u potresima i to ne zvuči dobro - kazao je Bošnjaković dodajući da policija i USKOK rade na utvrđivanju činjenica.
Dodaje da istražno povjerenstvo treba osnivati kada su poznate konkretne stvari.
- Mi još ne znamo niti broj kuća koje su stradale, obim. Ne znamo puno činjenica te se tako ne može ući u osnivanje povjerenstva - kazao je.
Eventualno buduće povjerenstvo htjelo bi saslušati aktualnog sisačko-moslavačkog župana Ivu Žinića.
On je rekao da je za vrijeme obnove bio glavni inženjer te da je njegova uloga bila koordinativna ne i nadzorna te da se ne osjeća krivim za propuste.
Rekao je također da kuće iz obnove koje su oštećene, da se nisu srušile, te da je 95 posto kuća iz obnove u Petrinji i Glini bez oštećenja.
- Taj osjećaj neodgovornosti koji se javlja kod aktera vladajuće stranke jest upravo ono zbog čega su ljudi ljuti, zbog čega ljudi traže da se istraži do kraja te da se utvrdi tko su oni koji su bili odgovorni na pozicijama. Dakle, ne zanima ih je li neki izvođač radova uzeo dio armature ili slično nego tko su bili ti koji su na taj način obnovu dizajnirali, provodili i nadzirali. Da li postoji taj dio odgovornosti. Ne možemo se konstatno izvlačiti na pojedinačnu odgovornost nekog direktnog krivca i tvrditi da čitav politički ešalon koji je upravljao određenim procesom nije ni za što odgovoran. To je upravo ono zbog čega ljudi gube povjerenje u institucije. Kod svakog procesa koji uključuje političke aktere nađe se jedan "Pedro" koji će visit, svi ostali prođu "lišo". Imamo u Hrvatskoj danas situaciju da smo zemlja Europske unije s najmanjim povjerenjem u pravosuđe - kazala je Benčić.
- Prvo se trebaju utvrditi neke činjenice, ne znamo uopće koliko je takvih kuća koje su obnovljene stradale, a već se u javnosti stvara dojam odgovornosti Ive Žinića, župana Sisačko-moslavačke županije. Par mjeseci prije lokalnih izbora. Dakle, obnoviti gotovo 160 tisuća kuća. Neke su obnovljena od temelja, neke su sanirane. Da je netko osmišljavao sistem obnove 160 tisuće kuća samo da bi izvukao nekakvu korist, ja smatram da to ne postoji. Je li neki izvođač ugradio manje materijala, to najoštrije osuđujem. Međutim, prošlo je 20 godina. Ako se to nađe, ako tog izvođača ima, ako nije zastara, treba ga sankcionirati - kazao je Bošnjaković.