Radna skupina za izradu dugoročnog rješenja dužnika u švicarskim francima trebala bi se formirati ovih dana, a u njoj će biti predstavnici HNB-a, poslovnih banaka i nekoliko ministarstava: financija, graditeljstva i socijalne skrbi.
U pokušaju rješavanja ove složene križaljke svi će dati svoj doprinos, a konačno rješenje potom će biti prezentirano premijeru.
Prema posljednjem dogovoru ministra financija Borisa Lalovca i banaka, koje su se vratile za pregovarački stol, one će izraditi svoj popis mjera, a koje će se temeljiti na analizi o socijalnom stanju svakog korisnika kredita.
Banka su spremne na sebe preuzeti veći trošak samo u slučaju socijalno ugroženih građana, ali ne i otpis duga bolje stojećim korisnicima kredita, pogotovo ako su se zaduživali za luksuzne potrebe ili investicijske aktivnosti.
Izgledno je da će banke ponuditi različite mjere za svaku skupinu klijenata, ovisno o njihovoj dohodovnoj i imovinskoj situaciji, kao i namjeni uzetog kredita. Tako bi rješenja mogla ići u tri smjera. Dio kredita u “švicarcima” bi se konvertirao u eure, što znači da nakon “prebijanja” troška klijent može nastaviti otplaćivati kredit u eurima, po kamatnoj stopi koja vrijedi za eurodužnike.
Za dio dužnika koji su u maloj težoj situaciji, u ponudi bi bio i tzv. balon, što znači da bi se zamrznuo tečaj za anuitete na određeno razdoblje, a razlika bi se uplaćivala u posebni fond. Pritom bi se trošak također dijelio po nekoj formuli. Opcija balona bila bi ponuđena i korisnicima kredita u eurima koji također imaju teškoće s otplatom. Na koncu, oni koji ni to ne mogu, vratili bi stan banci i uzeli ga u najam, uz mogućnost prvokupa.
Pretpostavlja se da bi se veći dio dužnika na kraju mogao odlučiti za konvertiranje kredita u eure. Banke bi im smanjile glavnicu, ovisno o poziciji svakog klijenta, a potom bi nastavili otplaćivati kredite po kamatnim stopama koje vrijede za dužnike u eurima, umjesto po sada povlaštenim za stambene kredite u francima.
Svoj doprinos u rješavanju problema država bi mogla dati kroz određene porezne olakšice bankama, ali i sufinanciranje najma građanima lošijeg imovinskog stanja. Stanovi koji ostanu bankama u vlasništvu, prema dostupnim informacijama, trebali bi se preusmjeriti u određene nekretninske fondove koji će njima upravljati.
Ekonomski institut: Rastu BDP-a prijete izbori i franak
Nakon šest kriznih godina Hrvatska bi u ovoj godini konačno mogla ostvariti rast gospodarske aktivnosti. Prema jučer objavljenim prognozama Ekonomskog instituta, u 2015. možemo računati na simboličnu stopu rasta gospodarstva od 0,2 posto, dok bi gospodarski rast u sljedećoj godini mogao iznositi 0,9 posto.
Stručnjaci Ekonomskog instituta u prognozama ocjenjuju da će izmjene u sustavu poreza na dohodak u džepu građana ipak ostaviti nešto više novca nego ranije. Ukazuju i na blagi rast investicija u trećem tromjesečju prošle godine, kao i na znakove oporavka industrijske proizvodnje. Očekuju i nastavak rasta izvoza, ali i uvoza, iako po nižim stopama nego ranije.
Među neizvjesnosti koje bi mogle usporiti rast BDP-a su pak uvršteni parlamentarni izbori i utjecaj koji će predizborno ozračje imati na ekonomsku politiku.
Među upitnike na Institutu ubrajaju i nedavnu odluku o zamrzavanju obračunskog tečaja švicarskog franka.
Ta je mjera smanjila neizvjesnost dužnika koje je divljanje franka bacilo na koljena.
No tim je potezom Vlada, ocjenjuju stručnjaci Ekonomskog instituta, pokazala spremnost na selektivan tretman, čime se pridonosi neizvjesnosti u širem smislu i na dulje staze. (Adriano Milovan)
Tri načina za rješavanje problema dužnika
1. Dio kredita u 'švicarcima' konvertirat će se u eure, a klijent bi nakon toga nastavio otplaćivati kredit prema kamatnoj stopi i tečaju koji vrijedi za eurodužnike
2. Za klijente u težoj situaciji nudilo bi se tzv. balon rješenje. Njima bi se tečaj zamrznuo na određeno vrijeme otplate, a razlika bi se uplaćivala u poseban fond. Trošak bi se dijelio između banaka i klijenata prema različitim formulama
3. Oni koji ni uz pomoć balona ne uspiju otplaćivati kredit vratili bi stan banci i uzeli ga u najam uz pravo prvootkupa