Na nedjeljnom sastanku u Bruxellesu 11 šefova država koje su na izbjegličkoj ruti dogovorili su, uz ostalo, da će zemlje zapadnog Balkana zbrinuti 50.000 izbjeglica. Koliko će od toga broja zbrinuti Hrvatska i kako gledate na taj dogovor?
- Dogovoreno je i da će se Frontex pojačati na grčko-turskoj granici i postaviti na granicu Grčke i Makedonije. No glavni rezultat sastanka je veća koordinacija između država kroz koje prolazi izbjeglički val - Grčke, Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. To je važan praktični rezultat za ovo međurazdoblje. No jasno je da se izbjeglički val može zaustaviti samo u Turskoj.
Izbjeglička kriza sve je prisutnija tema predizborne kampanje. Ide li ona na ruku HDZ-u?
- Izbjeglička se kriza koristi u kampanji, ali na svu sreću s većim naglaskom na pitanje jesmo li ili nismo dobro organizirani jer se HDZ na ovu temu još nije odlučio nastupati otvoreno ksenofobno. Čine to uvijenije u usporedbi s nekim europskim državama gdje ksenofobne stranke jačaju na strahu od izbjeglica.
Svjedoci smo učestalih polemika između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Vlade oko izbjegličke krize i drugih pitanja. Što mislite o prigovorima da predsjednica vodi političku kampanju za svoju bivšu stranku, HDZ?
- U zadnje vrijeme ona to sigurno čini. Izgledalo je da se na početku mandata pokušava etablirati kao nadstranačka figura, što bi predsjednica države po Ustavu i morala biti. Međutim, približavanjem izbora ona se, ne znam da li vlastitom odlukom ili pritiskom svoje stranke, sve više pretvara u opozicijsku političarku, u predstavnicu HDZ-a. Mislim da to nije dobro za instituciju predsjednika. Ako pobijedi HDZ, oni će je pokušati potpuno marginalizirati, ako pobijedimo mi, naći će se u ‘nebranom grožđu’ jer, umjesto da se postavila kao nadstranačka, objedinjujuća figura, ona provodi predizbornu kampanju kao opozicijski političar.
Uspije li sadašnja vladajuća koalicija i nakon izbora zadržati vlast, koji će biti prioriteti hrvatske vanjske politike u iduće četiri godine?
- Europska unija, naravno, ostaje naš svakodnevni posao jer smo ravnopravna članica. Sljedeći korak naše vanjske politike je točkasto spajanje sa zemljama izvan EU-a koje su nam bilo ekonomski, bilo na neki drugi način interesantne. To su Afganistan s kojim smo već počeli razvojnu suradnju, Brazil s kojim nam je interesantna suradnja u brodograđevnoj i farmaceutskoj industriji, Kolumbija s kojom možemo surađivati na razminiranju i brodogradnji, zatim Čile i Angola.
Međutim, odnosi Hrvatske sa susjedima prilično su konfliktni. Nedavno je Hrvatska zaustavila teretni promet na granici sa Srbijom, u nedjelju je slovenski premijer Miro Cerar optužio Hrvatsku da čini isto ono za što je Hrvatska optuživala Srbiju - šalje previše izbjeglica. Ton odnosima sa susjedima daje premijer Milanović, vi se baš i niste miješali. Zašto?
- Upravo obrnuto, vrlo sam aktivna u odnosima sa susjedima i rješavanju problema koji tu nastaju. Problemi su nešto što će postojati na dugi rok, pogotovo između susjeda kao što smo mi i Srbija jer imamo tešku povijest, ali kao što vidite, bez obzira na tu tešku povijest u svakom trenutku možemo komunicirati i rješavati ono što se može riješiti.
Mandat ove Vlade je na samom kraju. Kad se osvrnete na protekle četiri godine, što biste istaknuli kao njezin najveći uspjeh, a što kao najveći neuspjeh?
- Najveći uspjeh je sigurno punopravno članstvo u EU i prelazak iz gospodarskog pada u gospodarski rast. A najslabijom stranom smatram tempo kojim smo donosili radikalnije odluke, posebno na početku. Trebali smo neke stvari raditi puno brže. Činjenica je da je ovo tek drugi put u povijesti Hrvatske da netko drugi upravlja zemljom, a ne HDZ. U idućem mandatu ići ćemo puno brže.
Radimir Čačić, lider HNS-a na početku mandata ove Vlade, na predstojećim izborima pojavljuje se kao glavni rival svoje bivše stranke. Može li on ozbiljnije pomrsiti račune HNS-u na ovim izborima?
- Ne, pa to čak pokazuju i ankete. HNS je iskoristio ovih par godina da se konsolidira i pripremi generacijsku tranziciju, što nije jednostavno u političkoj stranci. No, ovi izbori su dodatno homogenizirali stranku i baš tu srednju generaciju usmjerili prema velikom stupnju aktivnosti. Ovo su izbori na kojima se ta generacija dokazuje.
Koliko mandata HNS očekuje?
- Vidjet ćemo.
Je li ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš tek osma u II. izbornoj jedinici zato što očekujete da će osvojiti preferencijalni mandat ili iz drugih razloga?
- Anka Mrak Taritaš je odlična ministrica, a uz to je pravi borac. Ako je netko u stanju dobiti preferencijalne glasove, onda je to ona. Ja bih prva najviše voljela da smo unutar koalicije uspjeli osigurati više, sigurno prolazno mjesto u II. izbornoj jedinici, ali takva je priroda koalicije. Ukupno gledano, unutar naše koalicije Hrvatska raste odnosi su vrlo fer.
Kako objašnjavate neodređene izjave predsjednice države o tome kome će povjeriti mandat?
- Kao predizbornu podršku predsjednice HDZ-u, kao njezino uplitanje u kampanju. Šteta je da se to dogodilo, ali dogodilo se.
Koga koalicija Hrvatska raste vidi kao postizborne partnere?
- IDS je očiti partner naše koalicije, a o ostalome ne bih u ovom trenutku spekulirala.
HNS se nije oglasio oko onog prilično zastrašujućeg postrojavanja HDSSB-ove stranačke garde pred Saborom. Što mislite o tome?
- Sve najgore.
Mislite li da bi to biračima trebalo glasno i poručiti u kampanji?
- Njihovi birači će glasati za njih, odnosno specifični dio njihovih birača.
Ne mislim na njihove birače nego birače koalicije kojoj pripadate. Spekulira se da će koalicija Hrvatska raste nakon izbora s HDSSB-om formirati većinu. Je li takva koalicija nakon izbora moguća ?
- Spekuliralo se, ali ovo što rade prilično otežava tu koaliciju, a i činjenica da se kao prvi na listi te stranke pojavljuje Branimir Glavaš jako udaljava tu mogućnost.
Je li postizborno koaliranje s HDSSB-om potpuno isključeno ili ipak ostavljate odškrinuta vrata?
- Rekla sam da udaljuje tu mogućnost.
Ne bi li bilo fer da svojim biračima prije izbore jasno kažete hoćete li nakon izbora koalirati s HDSSB-om ili ne?
- Ne, HNS neće koalirati s Glavašem.
Što u slučaju ako predsjednik SDP-a odluči s njima koalirati?
- Sve što vam u ovom trenutku mogu reći o toj temi rekla sam.
HDZ vam najviše predbacuje neuspjeh u ostvarenju zadanih gospodarskih ciljeva. HNS ima ministra gospodarstva u ovoj Vladi. Kako biste ocijenili njegov rad?
- Ne treba ništa ocjenjivati, sve je u brojkama. Iz gospodarskog pada od minus 2,5 posto koji smo 2011. naslijedili od HDZ-a prešli smo u gospodarski rast od 1,2 dosad, a vjerojatno i 1,8 do konca godine; brodogradnja koja je bila na rubu propasti napokon je spašena i funkcionira. Industrijska proizvodnja raste, izvoz raste, nezaposlenost pada. No pravi posao dolazi nakon ovih izbora. Ovo što smo radili u prvom mandatu je pospremanje kuće i dizanje zemlje iz ponora. Međutim, pravi posao tek stoji pred nama nakon ovih izbora i zato bi bilo jako važno ne zaustaviti zemlju u tome i spriječiti pad i regresiju u vrijeme prije 2000.
Realno je da neću postati glavna tajnica
Birači se pitaju što je vaš prioritet s obzirom na to da se iduće godine kandidirate za generalnu tajnicu UN-a. Je li vaš pogled ipak više uperen na funkciju koja je daleko od Hrvatske?
- Moja kandidatura za UN jedan je lijep projekt koji imponira, ali u svim političkim igrama i kalkulacijama koje su vezane uz taj izbor puno je realnije da neću biti izabrana nego da hoću. Međutim, sama činjenica da je Hrvatska uopće u prilici imati kandidatkinju za tu dužnost odlična je stvar. No čak i kad bih bila izabrana, našu stranačku politiku sasvim smo jasno postavili i neće se zbog mog eventualnog odlaska mijenjati njezin smjer.