Pogled od milijun dolara. Samo ovisi s koje se strane gleda.
Oni koji iz Okružnog zatvora na Bilicama gledaju prema Zoranićevoj ulici ulici u Solinu sigurno tako razmišljaju. Pogled s obližnjeg predjela Karabaš prema ogradi i zgradi u kojoj žive građani iza pravosudne brave i u čije ćelije sunce baš i ne dolazi, već je "drugi par postola".
No, pogled je to koji su i njihovi potpuno slobodni susjedi, kupci stanova pokraj zatvora, papreno platili, piše Slobodna Dalmacija.
- Ajme konačno – uzdahnuo je momak bacajući vrećicu s odjećom i osobnim stvarima u prastari auto svojih prijatelja.
Nije žamor, ali je gužva. Automobili parkirani posvuda, pa i ispred dvorišta kuća.
Vide se i umirovljenici sa štapovima u rukama, majke s bebama... Nedaleko od splitskog zatvora, a na zemljištima koja administrativno pripadaju Gradu Solinu se intenzivno gradi zadnjih godina i po svemu sudeći, nastavit će se.
Stalno netko dolazi i odlazi. Automobili se parkiraju gdje god i kako god mogu. Sve se to odvija u dvorištu obiteljskih kuća i novoizgrađenih zgrada u južnom dijelu Zoranićeve ulice, jedne od onih u "graničnoj zoni" Solina i Splita".
Uz netom izgrađene zgrade koje nose adrese Zoranićeva 17 i 17a, nova zgrada niče preko puta, a uskoro bi se mogli čuti bageri i u bliskom susjedstvu, piše Slobodna Dalmacija.
Kako doznaje Slobodna Dalmacija, podnesen je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju još jedne zgrade na parceli koja se nalazi između zatvora i reda obiteljskih kuća koje su joj u južnom susjedstvu i velikog "Bobisova" pogona sa sjeverne strane. Taj dokument je u obradi.
Kako je vidljivo iz prateće dokumentacije, trebala bi se graditi zgrada sa 17 stanova, uredom u prizemlju i podrumskom garažom, sve na terenu 1160 četvornih metara koji je još u Katastru upisan kao - vinograd. Jednu šestinu suposjeda još uvijek ima Grad Solin, a ostatak Ante Vetma.
Stanove bi gradio Vladimir Vetma, vlasnik tvrtke "Vetma", osoba koja ima istu adresu kao i Ante Vetma. Tvrtka se bavi proizvodnjom vrata i prozora, ima 14 zaposlenika i u prošloj godini su ostvarili neto dobit veću od 200 tisuća eura.
Projekt s planiranih 17 stanova nipošto nije malen, jer i u objektima puno zagušenijem Splitu, posebice na onim rijetkim neizgrađenim zemljištima koja su bliže središtu grada, više nema "manevarskog prostora" za zgrade s više od desetak stanova. Priča s Mejaša i Sirobuje, gdje posljednjih godina buja stanogradnja, nešto je drukčija, ali je novogradnja u pripremi na solinskom Karabašu jednako primjetna.
- Prvi stanovi mogli bi se početi prodavati idućeg ljeta, dok bi zgrada bila gotova u iduće tri godine - doznaje se o planovima.
Ivan Anđelić, vlasnik splitske agencije za nekretnine koja je posredovala u prodaji stanova na tom dijelu Solina, ističe kako bi trenutna cijena bila oko 3000 eura po kvadratu. Stanovi s pogledom na zatvor su se kupovali po cijeni koja se kretala od 1800 do 2000 eura.
Cijena je tijekom posljednje dvije godine eksplodirala i na toj lokaciji te je četvorni metar stambenog prostora na svojevrsnoj "ničijoj zemlji" između Solina i Splita porastao za trećinu. Posrednik Anđelić je već na tim lokacijama "uhvatio" iznose od 3000 do 3200 eura po kvadratu.
Pregledavajući internetske oglase prije dvije godine, cijena novogradnje u tom dijelu grada uz Jadro se kretala između 1900 i 2000 eura po četvornom metru. Uz stan se moralo kupiti vanjsko ili garažno parkirališno mjesto, uz agencijsku proviziju. Sve ponuđene nekretnine su bile prodane.
Na nešto sjevernijem predjelu Japirko, kako je vidljivo na internetskom oglasniku Njuškalo, cijene stanova se "vrte" oko 3000 eura po kvadratu.
Prema odredbama solinskoga GUP-a, zemljište za novogradnju sa 17 stanova na Karabašu nalazi se u zoni mješovite namjene. Prostor je u udolini smještenoj sjeverno od brze ceste Solin-Klis i južno od prometnice koja od trgovačkog centra "Salona mall" vodi prema solinskom Novom groblju i Mravincima.
U neposrednoj blizini su još dvije parcele slične površine koje, pak, spadaju u zonu gospodarske namjene. Zato bi "ledina" od 3729 četvornih metara u (bliskoj) budućnosti mogla postati "zlatnom kokom" za svoje vlasnike.