Iz Vlade tumače kako su u okviru priprema za NATO sastanak održana tri pripremna koordinacijska sastanka kako bi se utvrdili prioriteti i smjernice djelovanja, vodeći računa o njihovoj usklađenosti s ostalim sastavnicama vanjske politike, obrane i sigurnosti.
- Na sastancima su uz predstavnike Ureda predsjednika, sudjelovali i predstavnik Ureda predsjednika Vlade te predstavnici MVEP-a i MORH-a – kažu nam u Vladi, te podsjećaju kako se ovaj summit ne održava na temu Bosne i Hercegovine, nego će rasprava biti o nizu sigurnosnih izazova i ugroza, predstojećoj suradnji saveznica, kolektivnim obrambenim mehanizmima, klimatskim promjenama...
- Milanović bi trebao biti sretan i zadovoljan jer odlazi na NATO summit nakon što je Vlada donijela odluku o nabavi 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale čime se osnažio položaj Hrvatske kao saveznika u okviru NATO-a te je premašen cilj od dva posto BDP-a izdvajanja za jačanje obrambenih sposobnosti – kažu u Banskim dvorima.
Najustrajniji zagovornik
Podsjećaju i da u proteklih pet godina Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem vodi konzistentnu politiku brige o jednakopravnosti Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH, a Plenković je i nakon općih izbora u BiH 2018. temu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti sva tri naroda podigao na razinu Europskog vijeća i u bilateralnim razgovorima s nizom europskih čelnika.
- Non-paper o BiH koji je ministar Grlić Radman uputio kolegama u Bruxellesu jasno ukazuje na činjenicu da je Hrvatska najustrajniji zagovornik BiH u svim strukturama EU i u sklopu toga želi da bude jače zastupljena u raspravama unutar brojnih institucija EU – podsjećaju u Vladi.
Sugovornik blizak Vladi pojašnjava kako se BiH spominje u jednom paragrafu 65. od njih 70 u dijelu gdje se govori o državama aspiranticama u članstvo u NATO, te da je Hrvatska inzistirala da se u dokument unesu tri detalja: o Daytonu, o tri konstitutivna naroda i potrebi izbornog zakonodavstva.
Na kraju se došlo do kompromisa na način da se ne spominje izrijekom Dayton, ali se spominju „svi međunarodni ugovori počevši od 1995.”, a tu se, jasno, misli na Daytonski sporazum koji je i Ustav BiH.
Zatim, ne spominju se tri konstitutivna naroda, ali je izmijenjen nacrt u kojem je samo stajalo „svi građani BiH”, što prema hrvatskoj strani gura element konstitutivnosti u stranu. Sada će stajati „svi u BiH”. Odnosno Hrvatska smatra da se time pokrilo i tri konstitutivna naroda i sve druge građane BiH.
Kada je riječ o izbornoj reformi, ona je izrijekom unesena gdje se spominju sve druge reforme koje BiH mora provesti.
Naš sugovornik pojašnjava kako svi takvi dokumenti imaju svoje diplomatske tehnike kojim se dogovaraju detalji, a tu je bitan tzv. postupak šutnje. To je rok od 24 sata koji se daje državama članicama da se izjasne oko nacrta. I tu je Hrvatska „prekidala šutnju” u više navrata.
- Korekcije su unošene postupno. Najveći operativni „teret” vodilo je Stalno predstavništvo na čelu s veleposlanikom Nobilom i sigurno da su dobivali upute sa svih strana – pojašnjava.
Čvrst stav
- Homogenost stava po tom pitanju jača našu poziciju jer oni koji s nama pregovaraju svjesni su da nema slabe točke. Činjenica da je Hrvatska imala čvrst, homogen stav sigurno je doprinijela ukupnom ishodu – kaže.