DOBAR PRIMJER

Neki gradovi i općine u Primorsko-goranskoj županiji imaju rast stanovništva: ‘Evo koja je naša tajna‘

Rijeka je u 10 godina izgubila skoro jednako stanovnika koliko ih danas zajedno imaju dvije najmnogobrojnije općine Viškovo i Kostrena

Načelnica Viškova Sanja Udović, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, gradonačelnica Omišlja Mirela Ahmetović i kostrenski načelnik Dražen Vranić (s lijeva na desno)

 Cropix

Popis stanovništva u Primorsko-goranskoj županiji pokazao je pad broja stanovnika na tom području, pri čemu je postotak od 10,02 posto još veći od prosjeka na razini države koja ima 9,25 posto stanovnika manje nego prije deset godina.

Za ilustraciju, Rijeka je u deset godina izgubila gotovo jednako stanovnika koliko ih danas zajedno imaju općine Viškovo i Kostrena, jedine dvije jedinice lokalne samouprave u kopnenom dijelu županije koje su zabilježile rast broja stanovnika, piše Novi List.

Načelnici Kostrene i Viškova, jedinih općina u okolici s pozitivnim prirastom stanovništva, dobre demografske rezultate pripisuju u prvom redu aktivnostima i pogodnostima koje njihove općine nude svojim stanovnicima, a time privlače i one iz drugih krajeva.

Tako načelnica Općine Viškovo, Sanja Udović, ističe zadovoljstvo činjenicom da Viškovo, s gotovo tisuću i pol stanovnika više nego na zadnjem popisu, ostaje najveća hrvatska općina po broju žitelja.

"Ovakav porast nas nije iznenadio pogotovo jer se u Viškovu posljednjih godina rađa od 150 do 180 djece godišnje. Ovi pozitivni demografski pokazatelji govore, prije svega, da Viškovo nema straha za budućnost jer nemamo danas, a nećemo ni imati problema s radnom snagom jer se odgajaju nove generacije radno sposobnog stanovništva. Sigurna sam da je to jedan od glavnih razloga povećanja broja stanovništva, jer ljudi koji se doseljavaju u Viškovo imaju gdje živjeti i stvarati svoje bolje sutra. Oni koji pritom imaju djecu mogu računati na izdašne subvencije za smještaj u vrtićima ili u obrtima koji obavljaju djelatnost dadilja", rekla je Udović.

Kostrenski načelnik Dražen Vranić smatra kako je pozitivan trend povećanja broja stanovnika općine posljedica brojnih aktivnosti i značajnih ulaganja u razne segmente društva kako bi mještani imali što bolje i kvalitetnije uvjete za život.

"Gotovo 30 posto proračuna izdvajamo za potrebe predškolskog odgoja, obrazovanja, socijalno – zdravstvenih programa, kulture, sporta i svih drugih društvenih aktivnosti važnih za našu zajednicu", rekao je Vranić te dodao: "Ovakva naša nastojanja, ponajprije ulaganja u odgoj i obrazovanje naših najmlađih mještana, vidimo kao ulog u budućnost Kostrene. To je prepoznato i izvan naše općine, pa je tako Kostrena svrstana među 10 najboljih općina u Republici Hrvatskoj po izdvajanju iz proračuna za obrazovanje svojih mještana", rekao je Vranić za Novi list.

Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, kaže da se spomenuti, sad i službeno potvrđeni trend u svim tim otočnim sredinama već neko vrijeme jasno manifestira u »gužvama« u dječjim vrtićima i školama, odgojno-obrazovnim kompleksima koji su, iako uglavnom građeni u posljednjih petnaestak godina, već danas uglavnom potpuno popunjeni, a u gradu Krku čak i nedostatni za prihvat svih mališana.

"Osobno znam tridesetak ljudi koji nisu popisani u ovom postupku, najčešće stoga što u vrijeme dok se popis provodio nisu bili ovdje, iako tu provode najveći dio godine. Kako bilo, već i ovakvi podaci pokazuju da se na Krku, pa tako i na području Malinske »neč ipak dela kako rabi«, rekao je čelnik općine Malinska - Dubašnica, Robert Anton Kraljić te dodao: "Ljudi dolaze zbog posla koji pronalaze i zbog kojeg s vremenom na naš otok sele i cijele svoje obitelji. S druge pak strane, sva naša mjesta, čak i ona najmanja, danas pružaju izuzetno visoku kvalitetu života u smislu njihovim žiteljiima dostupne infrastrukture".

Ista je promišljanja prenijela i gradonačelnica grada Omišlja, Mirela Ahmetović koja je kao jedan od ključnih elemenata koji su pridonijeli demografskom uzletu njenog grada, prepoznala u činjenici da je u posljednjih desetak godina "Općina ulagala maksimalne napore i dala baš sve što je mogla na planu odgoja, obrazovanja, gradnje infrastrukture i svega ostalog što čini kvalitetu života, posebice za djecu i mlade".

"Omišalj je s regionalnim centrom povezan izuzetno dobro te je mnogima, po pitanju vremena koje troše na prijevoz, danas gotovo pa svejedno žive li u Omišlju ili u nekom od centra udaljenijem riječkom kvartu", rekla je Ahmetović za Novi list.

Kako je primorsko goranski župan Zlatko Komadina zaključio, složivši se s kolegama u ocjeni da je najviše i najbolje što su lokalne uprave mogle učiniti, a što su na Krku u konačnici i činile, bila ulaganja u temeljenu infrastrukturu koju su svi segmenti zajednice potom iskoristili na najbolji mogući način.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. srpanj 2022 03:39